Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, što je posljedica pritiska na tehnološki sektor i strahovanja ulagača da rast prinosa na državne obveznice najavljuje jačanje inflacije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 1,8 posto, na 30.932 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,4 posto, na 3.811 bodova, a Nasdaq indeks 4,9 posto, na 13.192 boda.

Oštar pad S&P 500 i Nasdaq indeks ponajviše je posljedica pritiska na dionice velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Amazon.com, Microsoft, Alphabet, Facebook, Tesla i Netflix.

Taj je sektor prošle godine, zahvaljujući zatvaranju gospodarstava i radu od kuće, predvodio na tržištu po rastu, no u posljednje se vrijeme ulagači, zabrinuti zbog visokih cijena dionica, povlače iz tog sektora.

S druge strane, zbog strahovanja da će golemi fiskalni i monetarni poticaji potaknuti jačanje inflacije, posljednjih tjedana znatno rastu prinosi na američke državne obveznice.

U četvrtak su prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli 1,614 posto, najvišu razinu u godinu dana, stoga su sada prinosi na trezorska izdanja veći od dividendnog prinosa iz S&P 500 indeksa, što čini dionice manje atraktivnima.

„To je bitno. Prinosi od 1,5 posto usporedivi su s dividendnim prinosom S&P 500. A s 10-godišnjim obveznicama nema rizika po kapital, vratit će vam se glavnica. Odjednom su obveznice konkurentne dionicama", kaže Peter Tuz, predsjednik u tvrtki Chase Investment Counsel.

Premda su krajem tjedna prinosi na 10-godišnje obveznice ponešto pali, od početka mjeseca i dalje su u plusu oko 40 baznih bodova, što je njihov najveći mjesečni skok od 2016. godine.

„Putanja investicija s fiksnim prihodom prešla je u fazu kada postaje opasna prijetnja rizičnijim ulaganjima. To je posljedica očekivanja da će se poboljšati gospodarski izgledi i da bi mogli ojačati inflacijski pritisci, što bi moglo navesti Fed na povećanje kamata prije nego što se očekuje", kaže Damien McColough, direktor u Westpacu.

Premda je polovicom tjedna predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazao da se još barem tri godine ne očekuje da će inflacija u SAD-u dosegnuti ciljanih 2 posto, što znači da bi kamate trebale ostati rekordno niske do 2023. godine, ulagači nisu sigurni u to.

Plaše se da se nazire kraj razdoblja jeftinog novca, koji je lani potaknuo rast svjetskih burzi na najviše razine u povijesti, unatoč koronakrizi.

Premda su prošloga tjedna oštro pali, u cijeloj veljači Dow Jones porastao je 4 posto, dok je S&P 500 ojačao 2,6, a Nasdaq indeks oko 1 posto.

No, pritom su cijene dionica u tehnološkom i drugim sektorima koji su lani predvodili po rastu ostale gotovo nepromijenjene na mjesečnoj razini.

S druge strane, snažno su, više od 5 posto, porasle cijene dionica u cikličkim sektorima, kao što su energetski, industrijski i financijski, koji bi trebali imati najviše koristi od novih poticajnih fiskalnih mjera i oporavka gospodarstva od koronakrize.

Optimizam u vezi novog paketa fiskalnih poticaja vrijednog oko 1.900 milijardi dolara i ubrzanje procesa cijepljenja protiv covida-19 potaknuli su polovicom veljače burzovne indekse na rekordne razine.

No, od tada na tržištu vlada oprez.

„Početkom veljače vijesti o poticajima bile su pokretačka snaga tržišta, no te su vijesti već ugrađene u tržišne cijene, a kako na horizontu nema ničega što bi moglo dodatno potaknuti investitore, postoje strahovanja da je daljnji uspon ograničen", kaže Mike Zigmont, direktor u tvrtki Harvest Volatility Management.

Na oprez poziva i Peter Tuz.

„Tržište dionica puno je puta od početka godine dosegnulo rekordne razine i prema povijesnim normama sada je skupo. Pripremljeni smo za rasprodaju", kaže Tuz.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,1 posto, na 6.483 boda, dok je frankfurtski DAX oslabio 1,5 posto, na 13.786 bodova, a pariški CAC 1,2 posto, na 5.703 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks potonuo 3,5 posto, na 28.966 bodova.