Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer su ulagači nesigurni nakon što je Washington uveo visoke carine na uvoz iz onih zemalja s kojima do 1. kolovoza nije postigao trgovinski dogovor.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones potonuo 2,9 posto, na 43.588 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2,4 posto, na 6.238 bodova, a Nasdaq indeks 2,2 posto, na 20.650 bodova.

Pad indeksa ponajviše je posljedica nesigurnosti ulagača nakon što je u četvrtak predsjednik SAD-a Donald Trump potpisao uredbu o uvođenju carina od 10 do 50 posto na uvoz iz onih zemalja s kojima Washington do 1. kolovoza nije postigao trgovinski dogovor.

Među ostalim, na uvoz iz Indije naplaćivat će se carina od 25 posto, iz Tajvana 20, Tajlanda 19, Švicarske 39, Brazila 50 posto... Trump je, također, povećao carine na uvoz određenih proizvoda iz Kanade s 25 na 35 posto.

Uskoro se očekuje i Trumpova odluka o tome hoće li pristati na produljenje pregovora s Kinom ili će povećati carine na uvoz iz drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.

Uvođenje carina zasigurno će povećati prihode američkog saveznog proračuna, no vjerojatno će izazvati i jačanje inflacijskih pritisaka.

Fed zadržao kamate nepromijenjene

Upravo zbog povišene inflacije, čelnici američke središnje banke odlučili su na redovnoj sjednici zadržati kamatne stope nepromijenjene jer, kako su priopćili, „stopa nezaposlenosti je i dalje niska, a tržište rada solidno. Inflacija ostaje ponešto povišena".

Takva odluka se i očekivala, no ulagače koji su procjenjivali da će Fed kamate smanjiti u rujnu razočarao je predsjednik središnje banke Jerome Powell.

Kazao je da je prerano reći hoće li Fed smanjiti kamate na idućoj sjednici u rujnu, da je trenutna monetarna politika blago restriktivna, ali da ne pritišće gospodarstvo.

Premda Trump već mjesecima poziva Fed da smanji kamate kako bi potaknuo gospodarstvo, Powell i većina čelnika središnje banke tome se protive jer gospodarstvo solidno raste, dok bi povećanje carina idućih mjeseci moglo podići inflaciju.

Posljednji podaci potvrđuju da gospodarstvo stabilno raste. U drugom tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 3 posto na godišnjoj razini, više nego što su analitičari očekivali.

Slabljenje tržišta rada

Međutim, u petak je ulagače zabrinulo izvješće prema kojemu je u srpnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 73.000, znatno manje nego što se očekivalo.

Još su porazniji revidirani podaci za prethodna dva mjeseca. Objavljeno je, naime, da je u lipnju broj zaposlenih povećan za samo 14.000, a ne 147.000, kako je pokazivala prva procjena.

U svibnju je, pak, otvoreno samo oko 19.000 novih radnih mjesta. Ukupno je u svibnju i lipnju otvoreno čak 258 tisuća manje radnih mjesta nego što su pokazivale dosadašnje procjene.

To ukazuje na slabljenje tržišta rada zbog čega bi Fed trebao smanjiti kamatne stope kako bi potaknuo zapošljavanje i rast gospodarstva.

No, središnja je banka u nezgodnoj situaciji jer se procjenjuje da će zbog povećanja carina idućih mjeseci ojačati inflacija. A kako bi inflaciju zadržao pod kontrolom, Fed bi trebao i kamate zadržati povišene.

Zbog toga se do iduće sjednice Feda u rujnu nakon svakog važnijeg gospodarskog podatka mogu očekivati velike oscilacije u špekulacijama o tome hoće li Fed idućega mjeseca smanjiti kamate ili ne.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,6 posto, na 9.068 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,3 posto, na 23.425 bodova, a pariški CAC 3,7 posto, na 7.546 bodova.