STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica skliznuo je treći tjedan zaredom i zaronio na najnižu razinu od kolovoza prošle godine.

Pritom je londonski FTSE indeks pao 1,8 posto, na 6.462 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,9 posto, na 11.541 bod, a pariški CAC 3,2 posto, na 5.139 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skliznuo 1,9 posto, na 20.749 bodova.

No, na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 1,8 posto, na 25.864 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,6 posto, na 2.972 boda, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 8.575 bodova.

Rast tih indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku na samom početku tjedna za više od 4,5 posto, kada se tržište pokušalo oporaviti od pada tjedan dana prije za više od 10 posto.

Najveću svjetsku burzu podržavala je i nada ulagača u poticajne monetarne mjere.

I doista, u utorak je američka središnja banka na izvanrednoj sjednici smanjila ključnu kamatnu stopu za 0,50 postotnih bodova, u raspon od 1 do 1,25 posto.

Predsjednik Feda Jerome Powell poručio je da američko gospodarstvo ostaje snažno, ali da bi širenje koronavirusa moglo u idućem razdoblju izazvati usporavanje rasta.

Unatoč smanjenju kamata, cijene su dionica toga dana oštro pale jer ulagači nisu očekivali rez kamata prije redovne sjednice čelnika Feda 18. ožujka, pa ih je potez središnje banke zabrinuo.

Fed, naime, još od financijske krize 2008. godine nije smanjio kamate izvan redovnih sjednica.

„Fedovo smanjenje kamata dva tjedna prije redovne sjednice njegovih čelnika ukazuje na određenu razinu panike. Svi smo zabrinuti dok čekamo pokazatelje koliko je koronavirus utjecao na gospodarstvo", kaže Oliver Pursche, strateg u tvrtki Bruderman Asset Management.

Podršku tržištima pružile su i nade ulagača da će najveće središnje banke u svijetu pratiti američku.

Australska središnja banka već je prije smanjila ključne kamate, a to je učinila i kanadska.

Poticajne mjere najavile su i japanske monetarne vlasti, a ulagači očekuju da će i Europska središnja banka (ECB) ići tim putem.

Ulagači vjeruju i da će kineske monetarne i fiskalne vlasti uskoro uvesti dodatne poticaje kako bi ublažile udar koronakrize na gospodarsku aktivnost.

U međuvremenu, koronavirus širi se u svijetu brže nego u Kini. Broj zaraženih u više od 90 zemalja svijeta popeo se na više od 105.000, od kojih je oko 3.500 umrlo.

Mnoge zemlje poduzele su izvanredne mjere zbog širenja zaraze, dok su mnoge kompanije zatražile od zaposlenika da ne dolaze na posao ili da rade od kuće.

S obzirom na restrikcije u putovanjima i zatvaranje tvornica, ekonomisti širom svijeta smanjuju procjene rasta kako kineskog, tako i ostalih gospodarstava.

Zbog širenja virusa, i sve više kompanija upozorava da će im poslovni rezultati biti slabiji od planiranih zbog poremećaja u nabavnim lancima i slabije potražnje.

Zbog toga se ulagači plaše većih nego što se očekivalo gospodarskih šteta.

„Nema sumnje da će širenje koronavirusa značajno usporiti rast globalnog gospodarstva u ovom tromjesečju, pa mi zapravo očekujemo rijedak nerecesijski pad bruto domaćeg proizvoda (BDP)", kaže Joseph Lupton, ekonomist u JPMorgan banci.

Dodaje da je, prema istraživanju te banke, PMI indeks aktivnosti u cjelokupnoj industriji u veljači pao za 6,1 postotni bod, što je rekordan pad na mjesečnoj razini u povijesti, i to na 46,1 bod, najnižu razinu od svibnja 2009. godine.

Zbog toga na burzama vlada velika nesigurnost.

„Tržište ovih dana pokreću emocije, a ne temelji jer jednostavno ne znate kakvi su temelji. Nema načina da se ova situacija procijeni, postavi u model - jako je puno nepoznanica", kaže Carol Schleif, zamjenica direktora u tvrtki Abbot Downing.