Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,6 posto, na 94,42 boda, najnižu razinu u 22 mjeseca.

Pritom je tečaj eura prema dolaru skočio 1,9 posto, na 1,1650 dolara, najvišu razinu od listopada 2018. godine.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na japansku, pa je njezina cijena skliznula 0,8 posto, na 106,15 jena.

Jen je ojačao jer se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, a nesigurnost na tržištima izaziva rast napetosti između SAD-a i Kine.

U srijedu je Washington naredio Kini da zatvori konzulat u Houstonu zbog špijuniranja, a Peking je to nazvao neutemeljenim izmišljotinama povezanim s predstojećim predsjedničkim izborima i u petak naložio SAD-u da zatvori svoj konzulat u gradu Chengduu.

Dolar je pod pritiskom i zbog nepopustljivog širenja koronavirusa. U SAD-u je broj zaraženih premašio 4 milijuna, a broj umrlih posljednjih dana raste za više od 1.000, pa je ukupan broj žrtava tog virusa dosegnuo 145 tisuća.

Zbog toga neke savezne države usporavaju proces ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti, pa se ulagači plaše sporijeg oporavka nego što su se još nedavno nadali.

"Obično kada zavlada veći zazor investitora od rizika, dolar dobiva na vrijednosti. No, budući da SAD slabije izlazi na kraj s pandemijom koronavirusa nego Europa ili Kina, čini se da više obećava situacija izvan SAD-a. Mislim da ćemo i dalje svjedočiti pritiscima na slabljenje dolara jer se razlikuju očekivanja o postojanom povratku rasta za SAD od onih za ostatak svijeta", rekla je Shannon Saccocia, direktorica u Boston Private Wealthu.

Tečaj eura je, pak, prema dolaru zabilježio najveći tjedni skok od ožujka i dosegnuo najvišu razinu u 22 mjeseca, a njegov snažan uspon uslijedio je u utorak kada su čelnici Europske unije postigli dogovor o paketu pomoći gospodarstvu u borbi protiv pandemije koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura, kao i dogovor o sedmogodišnjem proračunu u iznosu od 1.074 milijarde eura.

Pozitivno su na europsku valutu utjecali i podaci londonske istraživačke tvrtke Markit, koji su pokazali da su u srpnju aktivnosti u eurozone porasle prvi put od izbijanja pandemije, zahvaljujući postupnom otvaranju gospodarstava nakon mjera karantene uvedenih radi suzbijanja pandemije.