Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta prošloga tjedna porasla, nakon što je američki Fed odlučio ubrzati proces ukidanja poticaja gospodarstvu, dok je Europska središnja banka najavila smanjenje poticaja.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,6 posto, na 96,65 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao 0,15 posto, na 113,65 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, za 0,6 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,1240 dolara.

Prošli je tjedan bio vrlo uzbudljiv na financijskim tržištima jer su održane sjednice ključnih središnjih banaka u svijetu, uključujući Fed, Europsku središnju banku (ECB), te britanske i japanske monetarne vlasti.

Čelnici Feda odlučili su zbog visoke inflacije ubrzati proces ukidanja gospodarskih poticaja, koje su uveli na početku koronakrize prije gotovo dvije godine.

Tako će program otkupa obveznica završiti u ožujku, prije nego što se planiralo, dok bi u idućoj godini ključne kamatne stope mogle biti povećane u tri navrata.

Prvo povećanje kamata moglo bi uslijediti već krajem zime ili početkom proljeća, a do kraja godine ključna kamata mogla bi se približiti razini od 0,9 posto.

„Gospodarstvu više nije potrebna povećana podrška politike", kazao je na konferenciji za novinare predsjednik Feda Jerome Powell, dodavši da su gospodarski izgledi pozitivni i da će mu Fed i dalje pružati primjerenu podršku.

Nakon odluka Fed, dolar je ispočetka bio pod pritiskom jer se tako nešto od te središnje banke i očekivalo.

"Čini se da su Fedov plan povećanja kamatnih stopa u tri navrata u 2022. i optimizam u pogledu gospodarskog napretka, čak i u uvjetima širenja omikron varijante koronavirusa, omogućili drugim središnjim bankama da učine zaokret u smjeru zaoštravanja monetarne politike", napisao je u bilješci Chris Weston, voditelj istraživačkog odjela u brokerskoj tvrtki Pepperstone.

Britanska središnja banka iznenadila je investitore odlukom o povećanju kamatnih stopa, čime je postala prva iz skupine sedam najvećih svjetskih gospodarstava (G7) koja se na takav korak odlučila, dok je Europska središnja banka istodobno najavila da će krizni program kupnji obveznica uveden u pandemiji okončati u ožujku iduće godine, ali i obećala izdašnu potporu gospodarstvu, koliko dugo bude potrebno, u okviru svoga standardnog programa kupnji imovine.

Japanska središnja banka BOJ je na sjednici u petak odlučila ublažiti izvanredne poticaje uvedene zbog pandemije, no zadržala je krajnje popustljivu monetarnu politiku i time učvrstila očekivanja da će ostati među središnjim bankama sklonijima labavoj monetarnoj politici.

I dok je odmah nakon odluka Feda dolar oslabio, u petak je nadoknadio sve te gubitke i zabilježio snažan rast na tjednoj razini.