Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna ostale gotovo nepromijenjene jer se ulagači plaše da će daljnje širenje koronavirusa u svijetu izazvati pad potražnje, dok najveći svjetski proizvođači ′crnog zlata′ najavljuju povećanje proizvodnje.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 0,2 posto, na 43,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,1 posto, na 40,59 dolara.

Nakon što su u travnju zbog koronakrize pale više od 30 posto i zaronile na najniže razine u 20-ak godina, cijene su se nafte posljednjih mjeseci oporavile, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo rast gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Podršku cijenama pruža nada ulagača u nove poticajne mjere, od SAD-a i Kine do eurozone.

S druge strane, daljnji rast cijena sprječavaju makroekonomski podaci koji sugeriraju da oporavak najvećih svjetskih gospodarstava i najvećih potrošača nafte ipak neće biti tako brz kao što su se ulagači nadali.

Prošloga je tjedna objavljeno da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je veći rast u odnosu na 2,5 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.

To predstavlja snažan zaokret u odnosu na rekordni 6,8-postotni pad u prvom kvartalu, kada je kinesko gospodarstvo bilo pod pritiskom koronakrize.

Ipak, nisu još svi gospodarski sektori u Kini u zamahu. Podaci su pokazali i da se industrijska proizvodnja oporavlja, ali i da je pao promet u trgovini na malo, što ukazuje na slabost domaće potražnje.

U SAD-u je, pak, promet u trgovini na malo u SAD-u u lipnju skočio više nego što se očekivalo, no daljnji rast broja novozaraženih koronavirusom u nizu saveznih država ne podržava teze o brzom oporavku gospodarstva.

Tim više što i dalje 32 milijuna Amerikanaca prima pomoć za nezaposlene, a neke savezne države, kao što je Kalifornija, usporile su planove o ponovnom pokretanju gospodarske aktivnosti.

Pritisak na cijene nafte posljedica je, također, najavljenog povećanje proizvodnje nafte, i to već od idućeg mjeseca.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici dogovorili su da će od kolovoza do kraja godine ublažiti ograničenja proizvodnje na 7,7 milijuna dnevno. Trenutno smanjuju proizvodnju za 9,7 milijuna barela dnevno.

"Budući da će proizvodnja od kolovoza rasti, slabljenje potražnje moglo bi doista odigrati presudnu ulogu u snižavanju cijena koje su se počele stabilizirati. Kako stvari sada stoje, čini se da ove godine zapravo ne treba očekivati brzi oporavak potražnje, a time ni brzi oporavak cijena", kaže Louise Dickson, analitičarka Rystada.