Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, prvi put nakon osam tjedana rasta, pa su skliznule s najviših razina u više od sedam godina.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna oko 1 posto, na 93,54 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,2 posto, na 91,07 dolara.

Prošloga ponedjeljka cijene ′crnog zlata′ dosegnule su nove najviše razine od kraja 2014. godine, no tijekom tjedna su popustile i zabilježile prvi pad u posljednjih devet tjedana.

U fokusu ulagača bili su ukrajinska kriza i pregovori između SAD-a i Irana o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine jer bi dogovor mogao uključiti i postupno ukidanje sankcija na izvoz iranske nafte, što bi ublažilo problem nedovoljne opskrbe na svjetskom tržištu.

Nada da bi se iranski bareli mogli vratiti na tržište u većem broju zasjenila je napetosti oko Ukrajine i zapadne prijetnje Rusiji sankcijama ako napadne susjednu zemlju.

Moskva uporno odbacuje tvrdnje da priprema napad na Ukrajinu, no trgovci strahuju od sankcija jer bi mogle uključivati i rusku naftu, što bi dovelo do poremećaja u opskrbi Europe energentima iz Rusije.

"Puno se priča o ratu i sukobima, ali sve te priče i dalje nisu uvjerljive trgovcima. Možda se zato premija na geopolitički rizik počinje smanjivati", kaže Stephen Brennock iz PVM Oil-a.

Analitičari, pak, upozoravaju da obrisi dogovora o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma skiciraju više etapa i koraka, a prva, prema navodima diplomata, ne uključuje ukidanje sankcija na iransku naftu.

Zato su male šanse da će se iranska nafta vratiti na tržište u bliskoj budućnosti, drže analitičari.

"Zalihe će stoga vjerojatno još dosta dugo biti znatno ispod dugoročnog prosjeka", drži Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

Mogu li cijene barela do 100 dolara?

No, rast cijena nafte ograničava povećana proizvodnja u SAD-u. U petak je tvrtka Baker Hughes izvijestila da je broj aktivnih bušotinskih postrojenja prošloga tjedna porastao za četiri, na njih ukupno 520, što je najveći broj aktivnih postrojenja još od travnja 2020. godine. To znači da se u idućem razdoblju može očekivati povećanje proizvodnje.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, od početka ove godine cijene su nafte skočile oko 20 posto.

Neki analitičari smatraju da bi zbog jačanja potražnje, a nedovoljne ponude cijena barela uskoro mogla dosegnuti razinu od 100 dolara.

Drugi, pak, drže da bi uskoro mogao biti prekinut trend rasta cijena jer se očekuje povećanje kamatnih stopa središnjih banaka kako bi se suzbila visoka inflacija, što bi moglo usporiti rast gospodarstava, a time i potražnje za naftom.

Tako je, primjerice, u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, inflacija dosegnula 7,5 posto, najvišu razinu u 40 godina. Stoga se očekuje da će američka središnja banka uskoro agresivno povećati ključne kamatne stope, koje bi do kraja godine mogle premašiti i 1 posto, dok se sada kreću blago iznad nule.