Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,4 posto, na 66,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,6 posto, na 60,44 dolara.

Rast cijena nafte treći tjedan zaredom zahvaljuje se potvrdi da će prva faza trgovinskog sporazuma između SAD-a i Kine biti potpisana početkom siječnja.

To je krajem prošloga tjedna kazao ministar financija SAD-a Steven Mnuchin, istaknuvši da je sve stavljeno na papir, prevedeno i da oko toga više nema pregovora.

Predsjednik SAD-a Donald Trump u petak je, pak, nakon razgovora s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, kazao da je ostvaren napredak po pitanju slobodne trgovine sa Sjevernom Korejom i Hong Kongom, čime je odagnao strahove investitora od nove eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Kina je, pak, objavila popis izuzeća od uvoznih carina za šest naftnih i kemijskih proizvoda iz SAD-a.

Poboljšanje trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine podržalo je nadu ulagača da će se zaustaviti usporavanje rasta dva najveća svjetska gospodarstva i dva najveća potrošača nafte u svijetu, što bi trebalo dovesti do jačanja potražnje za ′crnim zlatom′ u idućoj godini.

Podršku cijenama pružio je i niz boljih nego što se očekivalo pokazatelja iz američkog gospodarstva.

Među ostalim, druga procjena američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) pokazala je da je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo 2,1 posto na godišnjoj razini, gotovo istim tempom kao i u prethodnom tromjesečju.

Većina značajnih gospodarstva vjerojatno je za sada izbjegla recesiju, ali rast će i dalje biti slabašan u 2020. godini, pokazuju Reutersove ankete.

Cijene u ovoj godini porasle više od 20 posto

„Energetski sektor u cjelini na putu je da 2019. godinu završi u solidnom plusu, isključivo zahvaljujući tržištu nafte", kaže Barbara Lambrecht, analatičarka Commerzbanke.

Od početka godine cijena nafte porasla je na londonskom tržištu 23 posto, nakon gotovo 20-postotnog pada u 2018.

Podršku cijenama pruža i nedavni dogovor OPEC-a i njegovih partnera, uključujući Rusiju, o daljnjem smanjenju proizvodnje kako bi spriječili preveliku ponudu u uvjetima usporavanja rasta globalnog gospodarstva i potražnje za naftom.

Proizvodnja će u prvom tromjesečju 2020. biti smanjena za dodatnih 500.000 barela dnevno. Trenutno smanjenje proizvodnje OPEC+ iznosi 1,2 milijuna barela dnevno, a novim sporazumom smanjenje će dosegnuti 1,7 milijuna barela dnevno ili oko 1,7 posto globalne naftne proizvodnje.

I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje, kao što su Norveška i Brazil, već je dulje vrijeme povećavaju.

U SAD-u se proizvodnja nafte kreće na rekordnim razinama, oko 13 milijuna barela dnevno, a izvješće tvrtke Baker Hughes, objavljeno u petak, pokazuje da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u povećan drugi tjedan zaredom, i to za njih 18, na ukupno 685.

Ipak, od početka godine broj aktivnih bušotinskih postrojenja smanjen je u SAD-u za njih otprilike 200, pa će u ovoj godini biti zabilježen prvi pad tog broja od 2016.