Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, sedmoga zaredom, pa su dosegnule nove najviše razine u više od sedam godina, što je posljedica geopolitičkih napetosti i ledene oluje u SAD-u.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 3,6 posto, na 93,27 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6,3 posto, na 92,31 dolar.

U petak su cijene ′crnog zlata′ u jednom trenutku bile i više, dosegnuvši nove najviše razine od listopada 2014. godine, jer je trgovce uzbunila ledena oluja u SAD-u, koja je ostavila bez struje više od 200.000 Amerikanaca i potaknula strah da bi, potraje li, mogla ozbiljno naškoditi proizvodnji u Teksasu i time dodatno pogoršati problem nedovoljne ponude na svjetskim tržištima.

"Ovaj skok cijena potaknulo je zahlađenje u Teksasu, što je izazvalo strahovanja od prekida proizvodnje u Permskom bazenu, najvećem području američke proizvodnje iz škriljevaca", rekao je Carsten Fritsch, analitičar Commerzbanka.

Potporu cijenama pružaju i napetosti u odnosima između Rusije, drugog proizvođača nafte u svijetu, i Zapada zbog Ukrajine. Ulagači se plaše poremećaja u opskrbi Europe energentima iz Rusije.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom odlučili su, pak, i u ožujku povećati proizvodnju za samo od 400.000 barela dnevno, unatoč pozivima iz najvećih potrošača da znatnije povećaju proizvodnju.

Neke članice skupine OPEC+ ionako ne uspijevaju ispuniti sadašnje kvote, zbog nedostatnih ulaganja i zakašnjelih radova na održavanju objekata.

Tako je Irak, drugi po veličini proizvođač nafte u OPEC-u, u siječnju proizvodio znatno manje od dodijeljene mu kvote u okviru OPEC+, pokazali su u podaci državne trgovačke kuće SOMO.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, od početka ove godine cijene su nafte skočile oko 20 posto.

Neki analitičari smatraju da će zbog jačanja potražnje, a nedovoljne ponude cijena barela uskoro dosegnuti razinu od 100 dolara.

No, neki drže da bi uskoro mogao biti prekinut trend rasta cijena.

„Rast cijena barela na razinu od 100 dolara ne može se kratkoročno isključiti, no dosta je pritisaka na pad cijena, uključujući utjecaj širenja omikron varijante koronavirusa na slabljenje potražnje, zabrinutosti zbog usporavanja rasta gospodarstava i moguću korekciju na financijskim tržištima jer središnje banke zaoštravaju monetarnu politiku zbog visoke inflacije", kaže Bjørnar Tonhaugen, direktor u tvrtki Rystad Energy.