Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošloga tjedna, petoga zaredom, jer se trgovci nadaju da će uskoro, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19 i novim gospodarskim poticajima u SAD-u, potražnja za ′crnim zlatom′ porasti.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna porasla 1,7 posto, na 49,25 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,9 posto, na 46,26 dolara.

Cijene nafte rastu već pet tjedana zaredom, od kada su objavljene vijesti o razvoju prvog cjepiva protiv koronavirusa, što je potaknulo nadu da će se uskoro gospodarske aktivnosti u svijetu normalizirati, što bi trebalo potaknuti potražnju za ′crnim zlatom′.

Zahvaljujući tome, cijene nafte dosegnule su najviše razine od ožujka, kada je izbila koronakriza.

Ulagače su prošloga tjedna ohrabrile i optimistične poruke demokratskih i republikanskih zastupnika u američkom Kongresu o novim mjerama za pomoć gospodarstvu u borbi protiv koronakrize.

Pregovori se vode o prijedlogu paketa fiskalnih poticaja vrijednom ukupno oko 908 milijardi dolara.

O novom paketu poticaja pregovara se već mjesecima, a analitičari smatraju da će se uskoro konačno postići dogovor jer svi posljednji podaci ukazuju na usporavanje oporavka najvećeg svjetskog gospodarstva od koronakrize.

„Cijene su porasle, unatoč nekim negativnim vijestima. Podršku tržištu pružaju očekivanja u vezi poticaja američkim gospodarstvu", kazao je Bob Yawger, direktor za energetiku u Mizuho banci.

OPEC dogovorio blago povećanje proizvodanje

U fokusu ulagača prošloga je tjedna bio i sastanak Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i saveznika, na čelu s Rusijom.

Dogovoreno je da će OPEC+ od siječnja povećati proizvodnju za 500.000 barela dnevno, manje u odnosu na prvotno planiranih 2 milijuna barela, no trgovci su se nadali da će sasvim odustati od povećanja proizvodnje.

Na sastanku nije postignut dogovor o povećanju proizvodnje na mjesečnoj razini, a nije postignut ni kompromis za proizvodnu politiku do kraja 2021.

OPEC+ trenutno smanjuje proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a početkom iduće godine rezovi će biti ublaženi na 7,2 milijuna barela dnevno, ili oko sedam posto globalne potražnje.

Dogovorom će se stvoriti uvjeti za pad zaliha sirove nafte u prvom tromjesečje iduće godine, rekao je analitičar SEB-a Bjarne Schieldrop.

„Potražnja za naftom vjerojatno će se snažno oporaviti u 2021. godini, kada se krene sa cijepljenjem. Postoje valjani razlozi za podizanje cijena nafte", smatra Schieldrop.

I dok neki analitičari očekuju brzi oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i povećanje potražnje za naftom, drugi smatraju da oporavak gospodarstava neće biti tako brz, zbog čega bi ponovno moglo doći do povećane ponude u odnosu na potražnju.

Time više što posljednjih mjeseci raste proizvodnja u SAD-u. U petak je kompanija Baker Hughes izvijestila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih i plinskih postrojenja povećan već 11. tjedan od posljednjih 12, i to za tri postrojenja, na njih ukupno 323.

To je i dalje znatno manji broj aktivnih postrojenja nego na početu godine, no otvaranje novih postrojenja pokazuje da proizvođačima odgovara rast cijena te da bi se taj trend povećanja broja aktivnih postrojenja mogao nastaviti.

Cijene ovise o tempu oporavka gospodarstava

U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.