Cijene nafte na svjetskim tržištima prošloga su tjedna oštro pale, prvi put nakon šest tjedana rasta, jer su splasnule nade u brzi oporavak svjetskog gospodarstva od koronakrize, a time i potražnje za ′crnim zlatom′.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 8,4 posto, na 38,73 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 8,3 posto, na 36,26 dolara.

Uspon cijena nafte, koji je trajao šest tjedana, prošloga je tjedna prekinut zbog straha da možda završetak pandemija koronavirusa još nije na vidiku, s obzirom da približno polovina saveznih država u SAD-u bilježi rast novih slučajeva zaraze.

Posljednjih mjeseci cijene su nafte rasle jer su se ulagači nadali brzom oporavku globalnog gospodarstva od koronakrize, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama vlasti u svijetu.

Međutim, prošloga su tjedna ulagače razočarale ekonomske procjene i poruke američke središnje banke. Fed je, naime, u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, objavio da bi u ovoj godini američko gospodarstvo moglo pasti 6,5 posto, a iduće porasti 5 posto.

Poručio je, također, da će ključne kamatne stope ostati niske sve do 2022. godine jer, kako je rekao predsjednik Feda Jerome Powell, predstoji dugi put oporavka.

Isto tako, na slabost potražnje u najvećem svjetskom potrošaču nafte ukazuje i posljednje izvješće američke vlade o rastu tamošnjih zaliha nafte i benzina u prošlom tjednu.

Zalihe sirove nafte dosegnule su rekordnih 538 milijuna barela, budući da je u zemlju stigla jeftina nafta uvezena iz Saudijske Arabije, a potražnja još nije dovoljno jaka.

Zalihe su porasle, unatoč smanjenju proizvodnje američkih proizvođača, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja u SAD-u.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj tih postrojenja pao 13. tjedan zaredom, i to za njih pet, na samo 279, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.

To je za otprilike 690 postrojenja ili 70 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Uz to, proizvodnju su drastično smanjili i proizvođači iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i saveznika, takozvane skupine OPEC+.

OPEC+ smanjio je od početka svibnja isporuke nafte za 9,7 milijuna barela dnevno, što je oko desetina potražnje iz razdoblja prije izbijanja pandemije.

„Tržište je na raskršću. Ako se potražnja nastavi poboljšavati, naftno tržište bi moglo dodatno porasti. No, ako se situacija s koronavirusom pogorša, tržište će pasti", kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.