Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 9 posto, na 42,12 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 9,2 posto, na 39,53 dolara.

Zahvaljujući rastu u sedam od posljednjih osam tjedana, cijene su nafte dosegnule najviše razine od početka ožujka.

Podršku cijenama pružaju brojni podaci koji pokazuju da se gospodarska aktivnost u svijetu postupno oporavlja, nakon blokade zbog restritkivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.

Zbog toga jača i potražnja, pa je Međunarodna agencija za energiju (IEA) polovicom prošloga tjedna povećala procjenu potražnje za naftom u ovoj godini za 500 tisuća barela dnevno, na 91,7 milijuna barela.

Izvješće te agencije također pokazuje da se ponuda nafte u svibnju smanjila za gotovo 12 milijuna barela dnevno, pri čemu su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njeni saveznici, uključujući Rusiju smanjili proizvodnju za 9,4 milijuna barela dnevno.

To znači da je OPEC+ u svibnju ispunio 89 posto obaveza utvrđenih dogovorom o smanjenju proizvodnje, priopćila je IEA.

Naime, proizvođači OPEC+ odlučili su početkom mjeseca produljiti dogovor o smanjenju proizvodnje za 9,7 milijuna barela dnevno i na srpanj. Ujedno su pozvali članice koje još nisu ispunile preuzete obaveze da nadoknade propušteno naknadnim većim smanjenjima.

Irak i Kazahstan to su prošloga tjedna i obećali, što znači da bi OPEC+ u srpnju mogao još više smanjiti ponudu.

"Na tržištu se osjeća entuzijazam da je ponuda nafte i dalje pod nadzorom", kaže Paola Rodriguez Masiu, iz Rystad Energyja.

Stephen Brennock iz PVM-a ističe, pak, da je „najvažniji zaključak da će se usklađenost OPEC+ s dogovorenim rezovima poboljšati u sljedećim mjesecima".

To znači da bi ponuda i ubuduće trebala ostati pod kontrolom, dok bi potražnje trebala rasti, što podržava cijene nafte

Doduše, čini se da se svjetsko gospodarstvo neće od koronakrize oporaviti toliko brzo, koliko su se ulagači nadali, no prilično je jasno da je dno dosegnuto i da se aktivnosti, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama vlasti u svijetu, postupno oporavljaju, unatoč prijetnjama drugog vala širenja koronavirusa.

Podršku cijenama pružaju i naznake smanjenja proizvodnje nafte u SAD-u, na što, među ostalim, ukazuje višemjesečni pad broja aktivnih bušotinskih postrojenja.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj tih postrojenja pao 14. tjedan zaredom, i to za njih 13, na samo 266, najnižu razinu od 1940., od kada se prate ti podaci.

To je za otprilike 700 postrojenja ili 70 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.