Tečaj dolara u današnjem je trgovanju na međunarodnim deviznim tržištima premašio 110 jena po prvi put u posljednjih šest godina, a zadržao se i blizu najviših razina u dvije godine prema euru jer ulagači očekuju povećanje kamatnih stopa u SAD-u.

Tečaj dolara nakratko je jutros dosegnuo 110,09 jena, no uslijed dobitonosnih prodaja kasnije je skliznuo na 109,78 jena, što znači da je ojačao 0,14 posto u usporedbi sa zatvaranjem u prethodnom trgovanju.

U okolnostima daljnjeg uspona dolara, tečaj eura spustio se danas nakratko na najnižu razinu u posljednje dvije godine od 1,2571 dolara. Potom se stabilizirao na 1,2604 dolara, a to znači da je euro oslabio 0,2 posto prema dolaru u usporedbi sa zatvaranjem dan ranije. Jedinstvena europska valuta u rujnu je oslabila prema dolaru za gotovo četiri posto, što je njezin najveći mjesečni pad u protekle više od dvije godine.

"Jen ostaje pod pritiskom. Dobri podaci iz američkog gospodarstva mogli bi dovesti do ozbiljnog testiranja tehničke važne razine otpora od 110,67 jena, dosegnuta u kolovozu 2008.", kazala je Esther Reichelt, valutna strateginja u Commerzbanku.

Bolji od očekivanih američki gospodarski pokazatelji, posebno oni s tržišta rada i o tvorničkim aktivnostima, mogli bi pojačati izglede da će Fed podići kamatne stope brže nego se očekivalo. U fokusu će stoga biti novi niz ključnih pokazatelja s američkog tržišta rada.

"Izvješće američke vlade o zaposlenosti u petak će biti od ključne važnosti, zato što bi moglo za jedan stupanj potaknuti očekivanja o povećanju kamatnih stopa", kazao je Shinichiro Kadota, glavni valutni strateg u banci Barclays u Tokiju.

Tržišta nisu reagirala na izjave glasnogovornika japanske vlade koji je kazao da treba pratiti slabljenje tečaja jena, no trgovci su na oprezu u slučaju da vlasti pošalju oštrija upozorenja.

Dolar je dodatno ojačao i prema euru nakon što su najnovije procjene statističkog ureda Eurostata pokazale daljnji pad stope inflacije u eurozoni. To je ponovno istaknulo razlike između monetarne politike koju vodi središnja banka u eurozoni od one u SAD-u, od koje se očekuje da će u nekom trenutku zaoštriti monetarnu politiku. Tako su mnogi mišljenja da će put oporavka američkog gospodarstva omogućiti Fedu da podigne kamatne stope daleko prije ECB-a i japanske središnje banke (BOJ).

Po mišljenju analitičara, slaba inflacija u eurozoni održavat će pritiske na ECB da se pozabavi otklanjenjem rizika deflacije. Fokus tržišta sada se preusmjerava sutrašnjem redovnom mjesečnom zasjedanju ECB-a koje će ulagači pozorno pratiti, kao i tiskovnu konferenciju njezina čelnika Marija Draghija koja obično slijedi nakon sastanka.