Nova regulatorna tijela financijskih tržišta pojavila su se ove godine, a očekuje se da će i ostala nastaviti aktivnosti pokrenute u prijašnjim godinama. Već je nekoliko godina aktualan zahtjev koji je postavljen bankama u odnosu na određenu imovinu preusmjerenu u porezne oaze, no malo se toga uspjelo provesti.

Situacija će se u 2015. promijeniti. Na važnosti će dobiti i daljnje restrukturiranje prema očekivanjima mjerodavnih tijela. Poslovi neće biti ograničeni na budući tijek aktivnosti koje se već provode. Europska unija još je u siječnju 2014. predložila nove zahtjeve u strukturnim reformama banaka, ali još postoji znatan stupanj nesigurnosti zbog reformi. Ove godine u eurozoni zaživljava zajednička uprava za rješavanje problema u bankama. I nisu samo banke te koje bi podlijegale kriterijima sanacije nego se s istim pitanjima suočavaju subjekti iz infrastrukture financijskih tržišta te neki osiguravatelji.

Novi igrači

Europska središnja banka (ECB) najnovije je nadzorno tijelo. Početkom rada zajedničke uprave za rješavanje problema u bankama i primjene njezinih smjernica znatno će se utjecati na smjer u kojem će se kretati rješavanje problematičnih banaka u eurozoni. Vidjet će se i stajalište koje će Europska komisija i Parlament u svojim novim sastavima imati pri sastavljanju novih zakona o financijskim uslugama. Već je vidljiv njihov naglasak na poticanju rasta i zdravlju banaka.

Zahtjevi nadzornih tijela za sve veću detaljnost podataka rastu od početaka financijskog izvještavanja, no u idućoj godini provest će se u paketu nekoliko inicijativa koje će podatke i izvještavanje samih tvrtki još jedanput gurnuti u prvi plan. Premda će troškovi i vremenski pritisak prisiliti tvrtke da pribjegnu taktičnim rješenjima, moglo bi se u duljem roku pokazati učinkovitijim sagledavanje korjenitih, strateških promjena, što vrijedi za cijeli sektor financijskih usluga. U prvom redu, to će za banke značiti praćenje nalaza kvalitativnog pregleda imovine (AQR), no protezat će se i na planiranje sanacije i udovoljavanje načelima učinkovita ujedinjavanja podataka o rizicima. Strože kriterije za osiguravajuća društva potaknut će ponajprije Smjernica o solventnosti II. Uz to, tijela nadležna za regulativu inzistiraju na većoj transparentnosti tržišta kapitala i bankarstva u sjeni.

Kultura i odnos s klijentima i dalje će biti u prvom planu. Općenito, priprema pouzdanih i svrhovitih podataka o rizicima u tvrtkama bit će sve važnija.

Od travnja 2015. dvije institucije počele su usporedno raditi u funkciji nadzora nad zaštitom tržišta financijskih usluga u Ujedinjenom Kraljevstvu - to su Uprava za financijsko ponašanje i Uprava za zaštitu tržišnog natjecanja. U isto vrijeme novi regulator platnog prometa (Payment Services Regulator), dodatni instrument za praćenje konkurentnosti na tržištu, započinje svoje zadaće. Kako su usluge platnog prometa u fokusu utjecaja digitalnih inovacija u bankarskom sektoru, tako će rad novog regulatora postajati sve važniji. Ispitivanje otpornosti na stres u sklopu ECB-ove inicijative bliži se kraju, pri čemu je ECB najavio male izglede za ponavljanje inicijative u 2015., pa čak i u 2016. No tu nije kraj ispitivanju otpornosti na stres. Šuškanja u vezi s prekograničnom koordinacijom bit će sve glasnija nakon što se mjerodavna tijela slože s ulogom koju će testovi te vrste igrati u njihovim zemljama. Tvrtke će trebati preispitati načine kako u jednom potezu i konzistentno odgovoriti na zahtjeve upravljanja rizicima i ispitivanja otpornosti u svim zemljama u kojima posluju. I financijske institucije označene kao globalno sistemski važne (eng. G-SIBs) suočavaju se s važnim pitanjima koja se povezuju sa siječnjem 2016. kao rokom koji je Baselski odbor za nadzor banaka u svojim načelima međunarodnog poslovanja odredio za uspostavljanje sustava za ujedinjavanje podataka o rizičnosti. No ispitivanje otpornosti na stres nije ograničeno na sektor bankarstva. Europski regulator osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja (EIOPA) lani je proveo inicijativu ispitivanja otpornosti osiguravatelja u Europskoj uniji na stres ocjenjujući rizike u svjetlu zahtjeva Smjernice o solventnosti II.

Glavni događaji

Jedna od glavnih inicijativa nove Europske komisije, motivirana uglavnom potrebom za otvaranjem novih radnih mjesta, ekonomskim rastom i razvojem otpornijeg financijskog sustava, jest unija tržišta kapitala. S uvođenjem promjena koje donosi Basel III u banke premjestit će se strateški fokus na upravljanje posljedicama primjene novih standarda, među kojima je i pitanje poslovnog modela i kombinacije aktivnosti koje će banke pokrenuti na temelju propisanih kriterija kapitala, likvidnosti i pokazatelja zaduženosti, rezultata ispitivanja otpornosti na stres i kapaciteta za apsorpciju gubitaka. Glavni događaji u 2015. bit će odobrenje podijeljenih dokumenata koje će sve države EU ugraditi u nacionalne zakone. Solventnost II postavlja i pitanje kombinacije proizvoda i usluga osiguravatelja. Zahtjevi regulative radikalno mijenjaju strukturu financijskih tržišta, pa će se promijeniti i način na kojih na njih reagiraju korisnici na svakom tržištu. Smjernica o tržištu financijskih instrumenata (MiFID II) i Uredba o tržištu financijskih instrumenata (MIFIR) utjecat će na sve faze ciklusa trgovanja, sve do izvršenja transakcije trgovanja, izvještavanja i drugih zahtjeva koji se odnose na razdoblje nakon trgovanja.