Stranci čine za likvidnost burze mnogo više od mirovinskih fondova jer češće trguju. Udjel stranih ulagača u vlasništvu nad hrvatskim dionicama blizu je najnižih razina u 10 godina što je zabrinjavajuće s obzirom na njihovu ulogu u stvaranju likvidnosti.

Prema podacima Središnjeg klirinško-depozitarnog društva (SKDD) koje je analizirao iCapital, krajem rujna domaće fizičke osobe držale su 21 posto u ukupnoj vrijednosti dionica od 275,1 milijardi kuna. Najveći udjel od 43 posto imale su domaće pravne osobe, a strani ulagači držali su 33 posto udjela ili 92 milijarde kuna. Jednak udjel držali su i lani. Međutim, od 2009. kada su držali najviših 41 posto vrijednosti dionica udjel stranih ulagača uporno je padao. Zanimljivo, manji udjel od sadašnjeg zabilježen je pretkrizne 2007. kada su stranci držali okruglih 30 posto.

Financijska analitičarka Raiffeisen banke, Nada Harambašić-Nereau, ističe kako su strani ulagači svakako presudni za likvidnost jer su na tržištu jedini veći ulagači mirovinski fondovi čija strategija nije aktivno trgovanje i većinom drže pozicije na duži rok. "Makroekonomski uvjeti i nelikvidnost glavni su razlog smanjenja prisutnosti stranih ulagača na domaćem tržištu tijekom godina. Što se tiče makroekonomskog okvira, našli su tržišta koja imaju bolja ekonomska očekivanja od našeg.

Iako hrvatske dionice imaju povoljnija vrednovanja u odnosu na razvijena tržišta, to im malo znači ako zbog nelikvidnosti moraju prodati uz diskont od, primjerice, 20 posto u odnosu na procijenjenu fer vrijednost", pojašnjava Harambašić-Nereau. S druge strane, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić slaže se da stranci više čine za likvidnost od "mirovinaca" jer češće kupuju i prodaju dionice. No, ne slaže se s ocjenom da su presudni za likvidnost i rast kapitalizacije. "Prvenstveni pokretač tržišta trebala bi biti nova izdanja u kojima onda sudjeluje kombinacija domaćih i stranih ulagača", smatra Gažić.