Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug se u srpnju drugi mjesec za redom blago smanjio u odnosu na prethodni mjesec. Na kraju spomenutog mjeseca bruto inozemni dug iznosio je malo ispod 46 mlrd eura, što je 554 mil eura manje nego u lipnju.

Na pad bruto inozemnog duga najviše je pad inozemnog duga banaka. Na godišnjoj razini inozemni dug manji je za 1,1 mlrd eura, odnosno za 2,3%, čemu je najviše pridonijelo smanjenje vanjske zaduženosti javnih trgovačkih društava i banaka, dok je u suprotnom smjeru najsnažniji utjecaj rast inozemnog duga države.

U odnosu na kraj 2011. bruto inozemni dug viši je za svega 236 mil eura ili za 0,5%. Tome je najviše pridonio rast duga javnog sektora, i to države, dok su javna trgovačka društva nastavila s procesom razduživanja prema inozemstvu.

Uz to, rast duga u promatranom razdoblju rezultat je i nešto snažnijeg inozemnog zaduživanja privatnih poduzeća na što je utjecalo izdanje obveznice Agrokora (300 mil eura).

Inozemni dug javnog sektora na kraju je srpnja iznosio 14,7 mlrd eura, što je za 830 mil eura ili 6% više nego na kraju 2011., pri čemu je dug države porastao za 1,2 mlrd eura (16,9%) na 8,2 mlrd eura, dok je dug javnih poduzeća smanjen za 435 mil eura (8,1%) na 5 mlrd eura. Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd dolara) u travnju, u promatranom je razdoblju dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta u iznosu od 0,3 mlrd. eura što je sastavni dio programa njihova restrukturiranja.

U ovoj godini očekujemo blagi rast inozemnog duga te nešto veći rast udjela duga u BDP-u s obzirom na očekivani pad gospodarstva. Zbog pada aktivnosti ne očekujemo značajniji rast vanjskog duga kod privatnih poduzeća. Zbog očekivanog vrlo blagog rasta kreditne aktivnosti očekujemo da će rast vanjskog duga kod bankarskog sektora biti umjeren.