Cijene nafte ponovo su u četvrtak na međunarodnim tržištima prekoračile razinu od 49 dolara, poduprte osjetnim padom zaliha u Sjedinjenim Državama i slabijim dolarom.

Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 70 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 49,50 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo 65 centi višoj cijeni, od 48,08 dolara.

Po tumačenju trgovaca, cijene su danas porasle u prvom redu zahvaljujući izvješću Američkog instituta za naftu (API) koje je pokazalo pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 6,7 milijuna barela. Time su zalihe porasle sedmi tjedan zaredom.

Smanjile su se i zalihe dizela i benzina, pokazuje jučer objavljeno API-jevo izvješće.

"Potražnja i dalje snažno raste", konstatiraju u bilješci analitičari švicarske banke UBS, naglašavajući da "povijesno visoke razine fizičkih zaliha... nisu prepreka rastu cijena ako on crpi podršku iz smjera kretanja u prilagodbi tržišta".

Dodatnu potporu cijenama nafte pružio je i slabiji dolar, koji jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta a time i potražnju za naftom.

Trgovci ipak upozoravaju da uzlazni trend cijena prigušuje koči usporavanje gospodarskog rasta i obilne zalihe naftnih derivata. Tako azijska potražnja za sirovom naftom usporava, a prema nekim pokazateljima i pada, što sudionici na tržištu objašnjavaju usporavanjem gospodarskog rasta, a možda i trajnijim strukturnim promjenama.

Razočarala je i njemačka industrijska proizvodnja, koja je u svibnju neočekivano pala na mjesečnoj razini najsnažnije od kolovoza 2014., signalizirajući da najveće europsko gospodarstvo možda posustaje nakon neočekivano snažnog početka godine.

"Rast ponovno usporava... i situacija baš nije sasvim ružičasta", navodi banka HSBC u bilješci klijentima.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) danas je objavila da je referentna cijena barela košarice njezine nafte jučer iznosila 44,35 dolara, što znači da je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni radni dan.