Velike nade polažemo u akcije države i nadamo se da ćemo kroz kontakte, sadašnje i buduće, uvjeriti Vladu koliko je važno tržište kapitala, poručila je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić na okruglom stolu "Hrvatsko tržište kapitala i 2012.: Izazovi i očekivanja" na kojem se najviše govorilo upravo o ulozi države u pokretanju domaćeg tržišta kapitala. Dosadašnji potezi Vlade kod sudionika rasprave naišli su na odobravanje i nadaju se kako će se ubrzo vidjeti rezultati.

"Ako se odradi privatizacija i dobra marketinška kampanja, kao što je to bilo u slučaju HT-a, tržište bi moglo dobiti još 150.000 novih ulagača", poručio je Stjepko Čičak, predsjednik Uprave Središnjega klirinškog depozitarnog društva dodavši kao postoji 430.000 računa koji su trenutno aktivni barem jednom mjesečno. Ivan Kurtović, predsjednik Uprave Interkapital vrijednosnih papira, naveo je dva uspješna primjera aktivnosti drugih država koje su oživjele tržište kapitala:"Rumunjska je formirala fond u koji je stavila svu državnu imovinu, a upravljanje je dala stranoj investicijskoj kući koja je provela njegovo restrukturiranje i napravila IPO. Poljska je iskoristila mirovinske fondove, preko kojih je država stavljala svoje udjele na burzu. Tako je poljska burza postala, pored Londona i Frankfurta, jedna od najjačih u svijetu po pitanju IPO-a." No kako bi se to sve ostvarilo, država mora popraviti makroekonomsku sliku. Kako ističe Kurtović, to je jedan od razloga zašto nema stranih ulagača u Hrvatskoj: "Veliki strani institucionalni investitori, njih više od 90%, prvenstveno promotri makroekonomsku situaciju pojedine države, ali i regije, a tek onda se odluče uložiti. Ta slika ove regije nije sjajna i dok se to ne promjeni, ne možemo očekivati takve ulagače." Sudionici rasprave ukazali su na jedan potencijalni problem izostane li aktivnost države.

Ako se u Hrvatskoj ubrzo ne pokrene privatizacija kompanija u državnom vlasništvu, kao što je to napravila Srbija koja je listanjem Naftne industrije i Aerodroma pokrenula tržište kapitala, Gažić kaže da se postavlja pitanje bi li Beogradska burza mogla kupiti Zagrebačku? "Postoje i burze koje žele da ih kupi ZSE, no sad ne postoji kapitalna isplativost za to", poručila je Gažić. Naime, pitanje konsolidacije regionalnih burzi otvoreno je već nekoliko godina, no dosad nije ništa napravljeno unatoč brojnim nagađanjima. Sudionici su izdvojili i jedan, za tržište optimističan moment. Naime, kompanije će se sve manje moći zaduživati u bankama pa je, kažu, jedno od rješenja okrenuti se tržištu kapitala. "Stvarnost hrvatskog menadžera je da ode u banku i traži kredit, ali pad kreditne sposobnosti mogao bi natjerati kompanije da novac potraže na tržištu kapitala", kazala je Gažić. Upozorila je kako su se financijski instrumenti, poput komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica, u nekim slučajevima olako shvaćali, što je dovelo do velike štete. "Kriza je pročistila situaciju i pokazala koje su kompanije kvalitetne", kazala je.