Nakon što je američka središnja banka prošlog tjedna ukinula povijesni program otkupa obveznica, za takav pristup monetarnoj politici odlučila se Banka Japana. U petak je središnja banka "zemlje izlazećeg sunca" ničim izazvana najavila da će povećati ionako agresivni otkup domaćih državnih obveznica s dosadašnjih 60 bilijuna jena (539 milijardi dolara) godišnje na 80 bilijuna jena (726 milijardi dolara). Burze su odmah oduševljeno pozdravile ovakav potez pokazavši kako su i dalje ovisne o tiskanju novca.

Tokijski Nikkei indeks skočio je gotovo pet posto zaustavivši se na sedmogodišnjem maksimumu od 16.414 bodova, a na rekordnim vrijednostima zaustavili su se i američki Dow Jones i S&P 500 indeks. No, skoku burzi pomogla je i vijest da će japanski državni mirovinski fond, najveći na svijetu s 1,1 bilijuna dolara imovine, povećati kupnju domaćih i stranih dionica, a smanjiti udjel obveznica. Guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda odluku da se krene u nove monetarne poticaje objasnio je jakim jenom koji smeta tamošnje izvoznike, niskom cijenom nafte i još nižom inflacijom koju nije uspjelo potaknuti ni travanjsko povećanje PDV-a.

Oslabiti valutu japanska središnja banka već je uspjela pošto se jen spustio na najnižu vrijednost prema američkom dolaru u posljednjih sedam godina od 112,28 jena. Guverner Kuroda tako će možda pokrenuti pravi domino-efekt među svjetskim središnjim bankama. Ako jen nastavi slabiti to će naštetiti južnokorejskom izvozu, pa će to prisiliti tamošnju središnju banku na novo rezanje ključne kamatne stope, tvrdi Bloomberg. Sredinom listopada korejska središnja banka srezala je kamatnu stopu na dva posto što je najniža razina u posljednje četiri godine. Osim toga, analitičari predviđaju da je sada na redu Europska središnja banka od koje također očekuju pokretanje programa otkupa obveznica.