Razina tečaja koju HNB brani statistički gledano nije ništa posebno, štoviše, daleko je od nekih povijesno rekordnih razina budući da je domaća valuta početkom 2000. bila i iznad 7,7 kuna za euro, a prema tim je razinama težila i krajem 2003. i početkom 2004. godine.

Uslijedio je potom dulji period jače kune na koju smo onda i navikli, a to jačanje treba povezivati i s razinom zaduživanja, lako ne treba miješati sezonske i strukturne uzroke kretanja tečaja, a pogotovo ne i uzroke povezane s interesima sudionika na deviznom tržištu među kojima su glavni igrači banke, činjenica je da svake godine trebamo sve više novca za refinanciranje starih dugova i tekućih deficita. Tako sve ovisi o mogućnosti zaduživanja na inozemnom tržištu.

Čim kapitalni priljevi slabe, kao sada, a dugove treba vraćati, javljaju se poremećaji na tečajnici i rezerve se krenu topiti. Globalna kriza je početkom prošle godine zaprijetila manjkom kapitala, a ta je situacija srećom uspješno prebrođena. Međutim, Upravo je to trebalo biti upozorenje da hitno treba mijenjati model ekonomske politike. Kako reforme nisu provedene, rizici rastu.