Investitori su s velikim iščekivanjem dočekali sjednicu FED-a koja je donijela najavu postepenog smanjenja otkupa imovine u sklopu pandemijskog programa. Smanjeni iznos otkupa počeo je sredinom studenog u planiranom iznosu od 15 mlrd. dolara mjesečno od čega se 10 mlrd. dolara odnosi na obveznice, a ostatak na vrijednosne papire osigurane hipotekama. Ono što je zabrinulo investitore je promijenjena retorika oko inflacije koju Powell više ne smatra privremenom i najavljuje razmatranje prijevremenog okončanja programa otkupa (prvotno planirano za lipanj sljedeće godine). Zadržan je stav po pitanju povećanja kamatnih stopa uz zaključak da istome mora prethoditi potpuni oporavak na tržištu rada, ali i da je banka spremna reagirati ukoliko to bude zahtijevala ekonomska situacija. Krajem mjeseca američki predsjednik J. Biden potvrdio je nominaciju J. Powella za predsjedavanje Fed-om i nakon isteka tekućeg mandata.

Spomenuta inflacija u SAD-u tijekom listopada je iznosila 6,2% u odnosu na listopad 2020. što je iznad svih očekivanja tržišnog konsenzusa. Povećane cijene energije, troškova stanovanja, hrane i vozila ukazuju na rast cijena i izvan kategorija povezanih s ponovnim ekonomskim otvaranjem. Potaknuti snažnim rastom potražnje, poduzeća su kontinuirano podizala cijene robe široke potrošnje i usluga, dok su istodobno uska grla u lancima opskrbe i nedostatak kvalificirane radne snage povećavali troškove. Inflacija u eurozoni je porasla na 4,1% s 3,4% u rujnu na najvišu razinu od 2008. godine pod snažnim pritiskom povećanih troškova energije, a ECB i dalje ne mijenja stav o prolaznom karakteru inflatornih pritisaka.

Hrvatski BDP u trećem je kvartalu rastao po stopi od 15,8% u odnosu isto razdoblje prošle godine. Snažan rast se osim niskoj bazi može zahvaliti gotovo svim sastavnicama BDP-a, ponajviše osobnoj potrošnji, ali i rastu izvoza usluga zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni. Ovakav rast BDP-a značajno je iznad prosjeka članica Europske Unije koji je prema Eurostatu oko 3,9% na godišnjoj razini, dok je Hrvatska na 10,7% u prvih 9 mjeseci 2021. godine.

Kreditna rejting agencija Fitch podigla je Hrvatskoj rejting s BBB- na BBB uz pozitivne izglede. Razlog podizanja rejtinga leži u boljoj od očekivanja turističkoj sezoni i rastu robnog izvoza. Fitch smatra da će turistički dolasci dostići 80% razine 2019. čemu je pridonijela percepcija Hrvatske kao sigurne auto destinacije za najvažnija emitivna tržišta. Također su podignute i njihove procjene rasta BDP-a s 5,5% na 8,9% u 2021. godini, uz nastavak povoljnih gospodarskih trendova u 2022. i 2023 na krilima investicija financiranih EU sredstvima u iznosu od 40% BDP-a u narednih 6 godina. Pozitivni izgledi ukazuju na daljnji potencijal podizanja rejtinga kao efekta ulaska u eurozonu koji bi se trebao realizirati 2023. godine.

Dionička tržišta - Pad dioničkih tržišta

Na američkom dioničkom tržištu zavladala je povišena volatilnost nakon najave Fed-a o početku smanjenja iznosa otkupa obveznica i promjeni retorike o inflaciji. Neizvjesnosti je krajem mjeseca pridonijela i nova varijanta virusa Omikron koji je ugrozio daljnji tijek pandemije. Tako su u studenom indeksi ostvarili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (0,25%), Dow Jones (-3,73%), S&P 500 (-0,83%). Snažan rast broja zaraženih i negativan sentiment na globalnim tržištima utjecali su i na pad europskih tržišta, pa su tako indeksi zabilježili sljedeće promjene vrijednosti: njemački DAX (-3,75%), francuski CAC40 (-1,60%), te britanski FTSE100 (-2,46%).

Negativan sentiment s globalnih tržišta prelio se i na hrvatsku burzu, te je glavni tržišni indeks CROBEX ostvario negativnu mjesečnu promjenu od -2,53%. Tržišta u razvoju također su doživjela snažnu korekciju, pa je tako MSCI EM indeks tržišta u razvoju pao za -4,14%.

Obveznička tržišta - Nastavak negativnog sentimenta

Najavljeno ubrzanje dinamike smanjenja volumena otkupa vrijednosnica od strane Fed-a, kao i vjerojatno ranije podizanje kamatnih stopa utjecali su na rast prinosa na obvezničkim tržištima tijekom mjeseca. Izraženiji rast prinosa zaustavila je zabrinutost investitora zbog potencijalno novog uvođenja restriktivnih mjera nakon širenja nove varijante virusa krajem mjeseca.

Investitore na domaćem tržištu u studenom je zaokupilo korporativno izdanje naftne kompanije INA d.d. Izdanjem je upisan maksimalan planirani iznos od 2 milijarde kuna, s rokom dospijeća 5 godina i fiksnom kamatnom stopom od 0,875%, uz određen prinos od 0,989%.

Novčano tržište -Snažna aprecijacija američkog dolara

Tijekom studenog američki je dolar snažno aprecirao u odnosu na euro uslijed očekivanja investitora da bi Fed mogao krenuti ranije s podizanjem kamatnih stopa, te je tečaj zaključen na razini od 1,131 dolara za euro u odnosu na 1,156 početkom mjeseca. Tečaj EUR/HRK ostao je nepromijenjen.

Potražnje na redovitim operacijama HNB-a nije bilo obzirom na višak likvidnosti u sustavu od preko 65 milijardi kuna.

Izvor: ZB Invest / Hrportfolio.hr