Sredinom srpnja čelnici EU zemalja postigli su dogovor o sedmogodišnjem proračunu u visini od 1.074 milijardi eura, kao i o povijesnom fondu za oporavak nakon pandemije, tzv. "Next Generation EU", koji iznosi 750 milijardi eura. Od potonjeg iznosa, 390 milijardi eura biti će dodijeljeno zemljama EU-a kao bespovratna sredstva, a 360 milijardi u formi povoljnih kredita. Europska komisija će osigurati sredstva za financiranje programa zaduživanjem na financijskom tržištu uz rokove otplata do 2058. Od 390 milijardi eura, oko 312,5 milijardi će biti dodijeljeno tzv. Fondu za oporavak i rezistentnost EU-a, uz pristup sredstvima u razdoblju od 2021. - 2023. godine, pri čemu će države članice morati pripremiti nacionalni planove oporavka. Ostatak bespovratnih sredstava (77,5 milijardi eura) će biti dodijeljeno postojećim budžetskim programima Unije. Na Hrvatsku je alocirano oko 10 milijardi eura iz programa „Next generation EU".

Srpanjsko zasjedanje Europske središnje banke očekivano nije donijelo promjene u politici kamatnih stopa, kao ni u volumenu programa kupovine obveznica. Čelnica ECB-a C. Lagard istaknula je kako je ECB sada u fazi procjenjivanja efekata dosadašnjih mjera na ekonomiju kako bi se utvrdilo postoji li potreba za novim mjerama. Također, ni zasjedanje američkog Fed-a nije donijelo novine u tamošnjoj monetarnoj polici, pri čemu je predsjednik Powell naglasio kako će nastaviti s izdašnim poticajima dok god se pouzdano ne može ustvrditi da je gospodarstvo na putu postizanja pune zaposlenosti i stabilnosti cijena. Dan nakon zasjedanja objavljen je podataka o padu američkog BDP-a od 9,5% u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na prvi kvartal.

Odnosi dviju svjetskih velesila dodatno su pogoršani u srpnju nakon što su SAD naložile Pekingu da zatvori konzulat u Hustonu, kako navode, s ciljem zaštite američkog intelektualnog vlasništva i privatnih podataka američkih državljana. Na to su kineske vlasti odgovorile zatvaranjem američkog konzulata u gradu Chengdu, ocijenivši potez SAD-a kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava. Posljednji događaji i prepucavanja, a posebice imajući u vidu nadolazeće predsjedničke izbore u SAD-u, ukazuju na izvjesno daljnje pogoršanje odnosa i nove napetosti dviju velesila.

Izglasavanje predloženog paketa pomoći za suzbijanje posljedica koronakrize u SAD-u u iznosu od dodatnih 1 bilijun dolara od strane Republikanaca nailazi na poteškoće. Glavni razlog razilaženja je predloženo smanjivanje dodatne tjedne naknade za nezaposlene na $200 s trenutnih $600 koje Republikanci drže destimulirajućom, dok Demokrati zagovaraju zadržavanje trenutnog iznosa i produljenja perioda isplata do siječnja sljedeće godine.

Sredinom mjeseca Hrvatska je primljena u Europski tečajni mehanizam II., u tzv. čekaonicu u kojoj će morati provesti najmanje dvije godine. Kad budu ispunjeni svi kriteriji iz Maastrichta, kuna će se zamijeniti eurom. Središnji paritet određen je na razini 7,53450 kuna za euro, uz standardni raspon fluktuacije ±15%. Istodobno, Europska središnja banka donijela je odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je HNB postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ECB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi su u srpnju nastavili sa snažnim oporavkom unatoč i dalje nepovoljnom epidemiološkoj situaciji, te spomenutom zaoštravanju odnosa Kine i SAD-a. Pozitivnom sentimentu pridonijeli su kvartalni podaci kompanija koji su očekivano pokazali snažan pad poslovne aktivnosti i zarada u 2Q20, no veliki broj kompanija objavio je zarade iznad konsenzusa tržišta. Predvodnik oporavka je tehnološki sektor koji je dotaknuo rekordne razine u srpnju, pri čemu je NASDAQ mjesec zaključio na razini od 10.745 bodova. Tako su vrijednosti glavnih indeksa u lipnju zabilježili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (6,8%), Dow Jones (2,4%), S&P 500 (5,5%). Pozitivan sentiment nije se uspio preliti i na Europu, pa su tako na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (0,0%), francuski CAC40 (-3,1%), te britanski FTSE100 (-4,4%).

Unatoč povoljnim okolnostima u srpnju (držanje epidemiološke situacije pod kontrolom, uzlazak Hrvatske u ERM II, brzo formiranje nove Vlade, te podaci koji ukazuju da bi prihodi od turizma mogli pasti manje od očekivanih 70% u odnosu na prošlu godinu), na domaćem dioničkom tržištu zabilježen je pad vrijednosti vodećeg indeksa Crobex od -2,5%.

Obveznička tržišta

Na krilima ulaska Hrvatske u ERM II, prinosi na hrvatske euroobveznice zabilježili su pad uz sužavanje spreadova u odnosu na referentna izdanja. Navedena kretanja zasad se nisu prelila na domaće obvezničko tržište gdje se prinosi kreću na blago višim razinama u odnosu na euroobveznice, uglavnom kao posljedica izrazito niske likvidnosti lokalnog tržišta.

Izrazito ekspanzivne monetarne politike vodećih svjetskih gospodarstava, spomenuta nepovoljna globalna epidemiološka situacija, te geopolitičke tenzije pridonijeli su povećanoj potražnji za sigurnijim vrstama imovine, te posljedično padu prinosa na 10-godišnja njemačka i američka izdanja. Također, i zlato bilježi rast vrijednosti te je u srpnju dosegnuta rekordna razina od $1.973 za uncu zlata.

Novčano tržište

Uz pojačani optimizam zbog novog programa ekonomskih stimulusa EU-a, te slabijih od očekivanja pokazatelja iz američkog gospodarstva, tečaj EUR/USD dosegnuo je 1,18 dolara za euro, najvišu razinu u posljednja 22 mjeseca.

Domaća kuna bila je pod aprecijacijskim pritiscima nakon ulaska Hrvatske u ERM II, kao i uobičajenim sezonskim kretanjima usred središnjeg dijela turističke sezone, te je mjesec zaključen uz tečaj EUR/HRK od 7,49 kuna za euro.

Svi fondovi ZB Investa