• Ponovno raste broj zaraženih u svijetu
• ECB povećao PEPP program
• OECD i MMF objavili nove procjene rasta globalnog gospodarstva
• Međunarodna i lokalna izdanja hrvatskih obveznica
• Rejting agencija Fitch potvrdila postojeći rejting Hrvatske

Nakon što su mnoge zemlje diljem svijeta krenule s postupnim ukidanjem strogih mjera ograničenja kretanja krajem svibnja i početkom lipnja, došlo je do ponovnog rasta broja zaraženih koronavirusom u mnogim bivšim žarištima (Kina, SAD i Europa). Pritom se trenutno najveća žarišta nalaze u državama Latinske Amerike. Države su na reeskalaciju broja zaraženih reagirale značajno blažim mjerama koje uglavnom uključuju parcijalne lockdown-e. Ovakvim razvojem situacije, fokus tržišnih sudionika prebacio se s geopolitičkih rizika ponovno na one vezane uz širenje koronavirusa te s tim povezane moguće posljedice na globalno gospodarstvo.

Na zasjedanju sredinom lipnja, predsjednik Fed-a J. Powell jasno je poručio da namjerava zadržati referentne kamatne stope na trenutnim razinama (0%-0,25%) barem do kraja 2022. s obzirom na trenutno stanje na tržištu rada. Naglasio je kako očekuje da će biti potrebne godine da se stopa nezaposlenosti vrati na razinu prije COVD-19 krize, zbog čega će središnja banka nastaviti koristiti sve raspoložive mjere monetarnog stimulusa. Fed je također donio odluku o proširenju kupnje na sekundarnom tržištu obvezničkih vrijednosnih papira, te je počeo kupovati širok spektar američkih korporativnih obveznica u sklopu programa vrijednog 250 milijardi dolara.

Na sastanku ECB-a u lipnju donesena je odluka o povećanju PEPP programa (Pandemic Emergency Purchasing Programme) za 600 milijardi eura na ukupno 1.350 milijardi eura uz produljeno vrijeme trajanja najmanje do lipnja 2021. Dospjele obveznice u portfelju središnje banke kupljene u okviru PEPP programa bit će u cijelosti reinvestirane najmanje do kraja 2022. godine. Uz navedeno, ECB je zadržala kamatne stope na postojećim razinama.

Na prvom sastanku čelnika država EU nije postignut dogovor oko uvjeta budućeg Fonda za oporavak vrijednog 750 mlrd. eura. Takav ishod sastanka nije bio iznenađujući s obzirom da su Nizozemska, Švedska, Danska i Austrija ranije komunicirale kako smatraju da je fond prevelik te da treba obuhvaćati samo kredite, ali ne i potpore. Također, predloženi sistem alokacije sredstava po stopi nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. naišao je na neodobravanje. Postizanje konsenzusa bit će otežano usprkos činjenici da sve članice neupitno žele sudjelovati u formiranju Fonda.

U prvom ovogodišnjem ekonomskom biltenu OECD je objavio prognoze za globalno gospodarstvo koje su podijeljene na dva scenarija. U prvom, koji uzima u obzir drugi val zaraze, pretpostavlja se pad od 7,6% u 2020. godini, dok u drugom scenariju, u kojem se izbjegava drugi val zaraze, očekuje pad od 6% uz oporavak na pretkrizne razine u 2021. godini. Nadalje, MMF je revidirao procjene rasta globalnog gospodarstva i sada očekuje pad od 4,9%, u odnosu na prijašnjih 3%, uslijed snažnih posljedica na ekonomsku aktivnost u prvoj polovici godine, te očekivani sporiji oporavak u drugoj polovici godine. Također, MMF upozorava na dostizanje rekordnih razina globalnog javnog duga koji će u 2020. godini preći 100% BDP-a.

Rejting agencija Fitch potvrdila je investicijski rejting BBB- za Republiku Hrvatsku uz nepromijenjene stabilne izglede. Agencija naglašava pozitivan utjecaj poduzetih snažnih mjera za suzbijanje pandemije COVID-19 uz zadržavanje izgleda za očuvanje fiskalnih kapaciteta s napretkom prema EU integraciji. Očekuje se pad hrvatskog BDP-a od 8,4% u ovoj godini, te djelomičan oporavak od 5% u 2021. godini. Što se tiče turističke sezone, Fitch očekuje pad aktivnosti za 70% u odnosu na prošlu godinu. Paralelno je izašla i vijest o završetku pregleda kvalitete aktive (Asset Quality Reivew) i strest testu pet najvećih hrvatskih banaka od strane ECB-a, te je donesen zaključak da banke zadovoljavaju kriterije europske bankovne unije. Navedeno predstavlja značajan iskorak prema ulasku Hrvatske u ERM II i eurozonu.

Dionička tržišta

Američki dionički indeksi su u lipnju nastavili sa snažnim oporavkom kojeg je krajem mjeseca usporila pojava novih žarišta i drugog vala COVID-19. Predvodnik oporavka je tehnološki sektor koji je dotaknuo rekordne razine u lipnju na krilima američkog tehnološkog indeksa NASDAQ koji je probio granicu od 10.000 poena. Tako su vrijednosti glavnih indeksa u lipnju zabilježili sljedeće promjene vrijednosti: NASDAQ Composite (5,99%), Dow Jones (1,69%), S&P 500 (1,84%). Pozitivan sentiment prelio se i na Europu, usprkos značajnom porastu broja zaraženih, pa su tako na mjesečnoj razini vodeći europski indeksi ostvarili sljedeće rezultate: njemački DAX (6,25%), francuski CAC40 (5,12%), te britanski FTSE100 (1,53%).

Ponovni rast broja zaraženih, nove restriktivne mjere i moguće posljedice na turistički sektor utjecali su na pad domaćeg dioničkog tržišta u lipnju, te je Crobex indeks zabilježio pad vrijednosti -0,85%.

Obveznička tržišta

Ministarstvo financija je u lipnju na međunarodnom tržištu kapitala izdalo euroobveznicu nominalne vrijednosti 2 milijarde eura s dospijećem 2031. godine. Prinos na izdanju iznosio je 1,643% kao posljedica velikog interesa investitora. Dobivena sredstva iskoristit će se za refinanciranje 1,25 milijardi dolara euroobveznice koja dospijeva sredinom srpnja, dok će godišnja ušteda na kamatama iznositi gotovo 360 milijuna kuna. Preostala sredstva bit će iskorištena za financiranje mjera za pomoć narušenom gospodarstvu kako je već i predviđeno rebalansom proračuna za 2020. godinu. Krajem mjeseca plasirane su obveznice i na lokalnom tržištu u nominalnom iznosu od 2,46 milijarde kuna s dospijećem 2026. godine uz prinos 0,85% te 2,59 milijardi kuna s dospijećem 2028. godine uz prinos 0,94%.

Hrvatska narodna banka je krajem mjeseca u dvije operacije fine prilagodbe otkupila državne obveznice ukupnog nominalnog iznosa 4,069 milijarde kuna. To je ukupno peta aukcija u kojoj je središnja banka otkupljivala državne obveznice, a s njome se ukupni nominalni iznos otkupljenih vrijednosnih papira Republike Hrvatske penje na oko 17,9 milijardi kuna ili 16% ukupnih aktivnih izdanja.

Novčano tržište

Na deviznim tržištima je euro u odnosu na dolar imao tendenciju jačanja, te je mjesec zaključen na tečaju EUR/USD od 1,123 dolara za euro. Domaća kuna blago je aprecirala u odnosu na euro te je mjesec zaključen uz tečaj EUR/HRK od 7,57 kuna za euro.

Ministarstvo Financija je u lipnju izdalo 586 milijuna kuna trezorskih zapisa uz prinos 0,06% na godinu dana. Višak likvidnosti u sustavu kroz mjesec premašivao je 40 milijardi kuna, no krajem mjeseca došlo je do odljeva likvidnosti uslijed plaćanja obaveza prema državi od strane korporativnog sektora.

Svi fondovi ZB Investa