Analitičari upozoravaju da osim Kine i Grčke postoje brojna druga žarišta financijske krize zbog mogućeg pucanja nekretninskog balona, precijenjenih dionica ili velikog duga te se samo može čekati gdje će prva izbiti i kakve će biti posljedice.

Bez obzira na blagi oporavak kineskih burzi krajem prošloga tjedna, prije svega zbog oštrih intervencija kineske vlade, tamošnje su dionice u manje od mjesec dana ipak pale čak 30 posto, zbog čega neki analitičari već vide opasnost od nove globalne krize. U novom pokušaju da zaustavi oštar pad cijena dionica, kineske regulatorne vlasti olabavile su pravila vezana uz dobivanje kredita za investicije i zabranile velikim ulagačima koji imaju više od pet posto udjela u kompanijama prodaju dionica. To je dosad najdrastičniji potez nakon onoga o dogovoru s više od 20 brokerskih kuća da će uložiti na tržište više od 20 milijardi dolara i da neće prodavati dionice dok su cijene na niskim razinama. Dodatno, vlasti istražuju nije li posljednjih tjedana bilo nezakonitog trgovanja. Neizvjesnost je velika, a analitičari Bloomberga govore o usporavanju svjetskog gospodarstva ako se kriza u Kini proširi izvan granica.

Analitičari upozoravaju da osim Kine i Grčke postoje brojna druga žarišta financijske krize zbog mogućeg pucanja nekretninskog balona, precijenjenih dionica ili velikog duga te se samo može čekati gdje će prva izbiti i kakve će biti posljedice. Britanski Telegraph stanje na kineskoj burzi usporedio je s krahom američke burze 1929. godine, japanski vodeći poslovni medij NAR tvrdi da kineske vlasti imaju ograničen utjecaj na burzu, gdje su najveći broj dioničara građani koji su skloni panici, dok analitičari BBC-ja smatraju da je to pretjerano jer je kinesko tržište kapitala razmjerno malo u odnosu na tamošnju ekonomiju te je i velikim dijelom zatvoreno prema inozemstvu. Ipak, bez obzira na ograničen pristup strancima na kinesku burzu, činjenica je da se tamošnji krah prelio na cijelo azijsko tržište kapitala, a ulagači su potražili sigurnija ulaganja, poput japanskih obveznica. No svi su analitičari složni da bi nova kriza bila teška jer se, primjerice, EU još nije oporavio od krize započete prije sedam godina, a tek je ove godine Europska središnja banka uvela mjere kojima rješava problem krize - kroz tiskanje novca i niske kamate, mjeru koju dugo već koriste SAD, Japan, Kina... Ako se dogodi nova kriza, pitanje je što bi ECB dodatno mogao poduzeti.

- Iskoristili smo gotovo svu municiju, fiskalnu i monetarnu, pa nam se može dogoditi da sljedeću svjetsku krizu dočekamo bez čamaca za spašavanje - upozorava Stephen King, ekonomist iz britanske HSBC banke.