Ove je godine roba na glasu sigurnog ulaganja kojim se investitori koriste kako bi očuvali vrijednost svoje imovine u nestabilnim vremenima.

U prilog tomu idu podaci o rastu cijena plemenitih metala poput zlata i srebra, koje su u proteklom razdoblju obarale povijesne rekorde. Nerijetke su tako bile ocjene svjetskih analitičara da će se ulaganja u robu u ovoj godini isplatiti više od onih u dionice i obveznice.

Međutim, da situacija nije jednostavna te da je i roba ranjiva, pokazali su događaji s početka svibnja kada su se cijene sirovina zbog brige o globalnom oporavku i stabilnosti strmoglavile u jednom danu.

Analitičari koji su za Business.hr komentirali isplativost ulaganja u robu u odnosu na kupnju dionica poručuju kako ne postoji jednoznačan odgovor na to pitanje jer je riječ o ulaganjima koja mogu različito reagirati na krizu.

Ulaganje u robu u teoriji se preporučuje istodobno s ulaganjem u dionice - na završetku recesije, a njegova atraktivnost prestaje netom prije ulaganja u dionice.

"Ulaganje u dionice u teoriji je najbolje kada je gospodarski ciklus na kraju recesije i kada oporavak postaje izgledan", kaže glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga Nada Harambašić te napominje da je pri ulaganju u dionice tijekom recesije potrebno detaljno analizirati izglede za poslovanje kompanije u bliskoj budućnosti.

Velik je rizik da se kompanija načeta krizom ne odupre teškoćama koje i dalje pritišću poslovanje, kao što su pad prodaje i posljedično pad profita te nelikvidnost zbog nemogućnosti refinanciranja kredita, dogovora s dobavljačima ili teškoća u naplati potraživanja od kupaca.

Plemeniti metali
"Budući da se u idućem razdoblju očekuje oporavak hrvatskoga gospodarstva, atraktivnim ulaganjem u dionice smatramo fokusiranje na ciklične sektore. U fokusu investitora mogle bi se naći dionice vezane uz robu (njihova proizvodnja i transport) te dionice iz sektora industrije, transporta i energije", kaže analitičarka koja manje atraktivnim definira dionice defanzivnih sektora.

Analitičari Erste vrijednosnih papira napominju kako i tržište robe i tržište dionica nude pojedinačna ulaganja koja mogu posve različito reagirati na promjene i krizne situacije.

"Iako zbog toga ne možemo jednoznačno odrediti je li isplativije ulaganje u dionice ili u robu, možemo utvrditi da se vrijednost i dionica i robe znatno oporavila u posljednje dvije godine s poboljšanjem ekonomske aktivnosti, i to nakon oštrog pada prouzročenog financijskom krizom i recesijom", tvrde analitičari.

Na tržištu robe izdvajaju plemenite metale, zlato i srebro, koji su zabilježili snažan i konzistentan rast vrijednosti u proteklom razdoblju, te energenta i industrijske metale čiji je rast vrijednosti bio obilježen malo većim oscilacijama.

"Očekujemo da se sličan obrazac kretanja održi u kratkom roku, a održivost takvih kretanja na dulje utjecat će na brojne čimbenike vezane uz dinamiku ekonomskog oporavka", poručuju Ersteovi analitičari.

Prema ocjenama Bloombergovih analitičara s početka godine, titulu najboljeg ulaganja u ovoj godini ponijeli su srebro i cink: cijena srebra u 2011. trebala bi skočiti čak 37 posto, a cink bi trebao rasti 21 posto.

S druge strane, kava arabika, koja je u 2010. zabilježila najveći rast cijene u posljednjih 13 godina, u 2011. mogla bi imati najlošiju izvedbu među robom na svjetskom tržištu, rastom od sedam posto.

Napuhane cijene
Uzrok znatnom rastu cijena sirovina, ponajprije plemenitih metala, analitičari vide i u labavoj monetarnoj politici središnjih banaka.

"Važno je istaknuti da je velik rast sirovina, i to ponajprije plemenitih metala, rezultat upumpavanja novca američke središnje banke u sustav. Ta je banka samo za drugi krug kvantitativnog popuštanja pripremila 650 milijardi dolara", kaže Tamas Nagy iz Abacus brokera, koji smatra da će, ako se takva politika nastavi, cijena plemenitih metala i dalje rasti.

Kao rizik svakog ulaganja, pa i ulaganja u sirovine, navodi se prenapuhanost tržišta, odnosno nerealni rast cijene određenih sirovina u odnosu na njihovu stvarnu potražnju.

"Hoće li tijekom ove godine isplativije biti ulaganje u dionice ili u sirovine, teško je zaključiti, ali sa sigurnošću možemo tvrditi da će trenutačni rast, primjerice, srebra teško moći nadmašiti ulaganje na tržištu kapitala", kaže broker.

Prije nekoliko godina investiranje u sirovine nije bilo dostupno svima, no razvojem tržišta i tržišnih instrumenata taj segment postao je bliži. Razvojem ETF-ova mogućnost trgovanja sirovinama otvorila se brojnim investitorima.

ETF-ovi su, naime, investicijski fondovi kojima se trguje na burzi kao što se trguje dionicama, a ulagačima su zanimljivi zbog pristupačnosti. Tijekom trgovanja na burzi ne plaća se ulazna ni izlazna naknada, a ulagači u svakom trenutku mogu prodati ili kupiti robu.

"Broj novih ETF-ova vezanih uz robu raste iz dana u dan pa trenutačno u SAD-u prelazi brojku 100", objašnjava Nagy te dodaje kako je sve veći broj ETF-ova s polugom sukladno većim apetitima investitora, odnosno sklonosti većem riziku.

Kad je riječ o situaciji kod nas, hrvatsko tržište kapitala smatra se specifičnim samom po sebe i već dulje nema prevelikih vanjskih utjecaja na domaća kretanja.

Pozitivni impulsi
"Iznimno loša gospodarska i politička situacija prevelik je uteg za povoljan razvoj situacije na domaćem tržištu kapitala. Vidjet ćemo kako će se rasplesti situacija s parlamentarnim izborima i završetkom pristupnih pregovora. To bi svakako trebali biti pozitivni impulsi za domaće gospodarstvo, dakle i za domaće tržište kapitala", komentira Nagy te zaključuje kako nas očekuju dugi i letargični ljetni mjeseci kada već tradicionalno domaće tržište kapitala bilježi manji promet i likvidnost.

Za razliku od Hrvatske, na svjetskim tržištima situacija je jasnija pa se kao zanimljivi sektori izdvajaju tehnološki i energetski.

"U sektore koji su razočarali investitore svakako spada američki financijski sektor, u kojem su još očiti problemi vodećih američkih banaka koje ne uspijevanju stabilizirati poslovanje", kaže Nagy te napominje da potkraj lipnja završava program kvantitativnog popuštanja u SAD-u (QE2) nakon čega se kretanja na tržištu kapitala ne mogu lako predvidjeti.