Nekoliko posljednjih mjeseci ilustrirali su i da na domaćem tržištu, neovisno o dosad nezabilježenom padu BDP-a od 15 posto u drugom kvartalu, kompanije snimaju prilike i kreću u realizacije pa čak i u najpogođenijim granama poput turizma. Prema procjenama Hrvatske gospodarske komore korona kriza zaustavila je oko tri milijarde kuna investicija koje su se trebale dogoditi ove i iduće godine u turizmu pa se u tom svjetlu ističu upravo dijametralno suprotne strategije.

Rapska Imperial Riviera, kompanija u vlasništvu Valamara i AZ mirovinskih fondova, nedavno je objavila da kreće u preuzimanje HTP-a Orebić. Koliko će platiti fondu Prosperus za 63 posto kontrolnoj udjela u toj turističkoj tvrtki zasad je nepoznato. Svakako je intrigantno da se takva akvizicija događa u turističkom sektoru koji bilježi pad od 50-70 posto u odnosu na lanjske rezultate. I pulska Arena Hospitality grupa, nekadašnji Arenaturist, na vrhuncu sezone u srpnju najavila je novo kreditno zaduženje od 10 milijuna eura za kupnju i obnovu hotela Riviera u Puli.

Lepeza zanimljivih tvrtki

U Valamarovoj akviziciji neki iščitavaju tek prvu u nizu ulagačkih prilika koje se otvaraju približavanjem kraja životnog vijeka fondova za gospodarsku suradnju. Osnovani nakon zadnje velike krize, ti fondovi bili su su zamišljeni da traju deset godina što bi značilo će u narednih godinu dana morati krenuti u izlaske iz investicija. Opcija na stolu, s druge strane, mogla bi biti i produženje tog roka u okolnostima pandemije koja mijenja računicu na njihovu štetu. U svakom slučaju, u portfeljima je lepeza zanimljivih tvrtki, a potencijalni kupci mogli bi se naći i u sferi drugih fondova, posebice onih rizičnog kapitala (uz potporu europskog novca) čiji se dugo očekivani ulazak na tržište upravo događa.

Sudeći po vijestima sa Zagrebačke burze u traženju novog normalnog u pandemiji privatni sektor ne miruje. Dok neki, poput posrnulog DTR-a, režu izdatke i pod cijenu transparentnosti i odlaze s burze, drugi se pregrupiraju. Dioničari Karlovačke banke, poduzetnici Marko Vuković i Ivan Žapčić (vlasnici tvornice oružja HS Produkt) ponudili su da od manjinskih dioničara preuzmu udjele u banci. Je li u pitanju tek konsolidacija vlasništva ili priprema za neko drugo preslagivanje tek će se vidjeti. U istom smjeru, no drugačijim instrumentarijem, krenuli su i Čakovečki mlinovi koji su najavili istiskivanje manjinskih dioničara Trgovine Krk u korist glavnog dioničara Čakovečkih mlinova.

Malo je što, međutim, odjeknulo kao preslagivanja u automobilskoj branši, ali i potvrda da će nekadašnja Agrokorova, danas Fortenovina, perjanica Ledo na bubanj. Rimac Automobili navodno će preuzeti svjetski poznati brend super luksuznih automobila Bugatti od Volkswagen grupe, konkretno preko Porschea koji već u Rimcu drži 15 posto udjela. To bi se ulaganje odigralo po principu zamjene dionica budući da bi zauzvrat njemačka VW grupa stekla 49 posto udjela u Rimac Automobilima. Britanski Car Magazine, koji je prvi i objavio tu vijest, vrijednost Bugattija procijenio je na oko 500 milijuna eura, dok se vrijednost Rimac automobila odvaguje na razini većoj od 500 milijuna funti. Porsche se spominje i u još jednoj domaćoj investicijskoj priči koja povezuje auto branšu i informatičke tehnologije. Zajedno s domaćom IT tvrtkom Infinum osnivaju zajedniču kompaniju Porsche Digital Croatia za dizajn i razvoj softvera, umjetnu inteligenciju i strojno učenje, u koju će Porsche uložiti deset milijuna eura.

Vjetar u leđa

Prodaja Leda, jedne od vodećih regionalnih kompanija u branši zamrznute hrane, stigla je u fazu testiranja interesa potencijalnih ulagača. Fortenova je potvrdila da je u zagrebačko sjedište stigao niz neobvezujućih ponuda za preuzimanje Ledo Plusa, Ledo Čitluka i Frikoma, a odluka o prodaji trebala bi biti donesena do sredine listopada. Među imenima se neslužbeno se spominju Podravka, Atlantic grupa, Mid Europa fond, kao i još neki fondovi iz regije Srednje i Istočne Europe. Dok, primjerice, Rimac u produbljenje suradnje s VW-om ide tražeći nove razvojne prilike, Fortenova svoju ‘zlatnu koku′, kako se Ledu često tepa, želi utržiti pritisnuta dugovima koji onemogućavaju investiranje u redovno poslovanje. Iznos kojim se kalkulira da Ledo vrijedi na tržištu vrti se između 650 i 700 milijuna eura. Kako bilo, jasno je da ni pandemija koronavirusa mnogim igračima nije poremetila planove, već je poslužila kao dodatni vjetar u leđa da odmaknu konkurenciji. U konzultantskim krugovima može se čuti da većina tvrtki traži Covid-19 analize, no mnogi očekuju da će se situacija s virusom, prije ili kasnije, vratiti na staro. To nije sasvim realno, situacija će se za mnoge zauvijek promijeniti, pa neovisno o okolnostima treba skenirati prilike. Velika prednost Hrvatske je članstvo u Europskoj uniji, a kao autodestinacija je na dohvat ruke europskim većim tržištima što otvara prilike za brojne sektore, ne samo IT.