Na svjetskim valutnim tržištima tečaj japanskog jena dosegnuo je u utorak najviše razine u mjesec dana prema dolaru i euru, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, pa traže sigurnije utočište za kapital, dok je zbog pada cijena nafte ruski rubalj ponovno pod pritiskom.

Oko 12,00 sati tečaj eura kretao se na otprilike 1,2520 dolara, najvišu razinu u dva tjedna, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,2435 dolara.

U odnosu na japansku valutu, cijena eura skliznula je, pak, sa 147,25 na 145,90 jena.

I dolar je oslabio prema ′japancu′, pa mu je tečaj pao sa 118,80 jena, koliko je iznosio jučer u ovo doba, na 116,60 jena, najnižu razinu u mjesec dana.

Zbog daljnjeg pada cijena nafte na nove najniže razine u pet i pol godina, na svjetskim burzama vlada nesigurnost. Stoga ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, pa utočište za kapital traže u sigurnijim ulaganjima, kao što su valute koje nose manje prinose, ali se smatraju sigurnijima u nesigurna vremena.

Zbog toga su danas ojačali japanski jen i švicarski franak, dok su, s druge strane, zbog pada cijena nafte pod najvećim pritiskom valute zemalja čija gospodarstva značajno ovise o izvozu nafte.

Tako su pali tečajevi norveške krune i kanadskog dolara, a pod pritiskom je i ruski rubalj, premda je ruska središnja banka povećala ključne kamate s 10,5 na 17 posto.

To je u početku potaknulo jačanje ruske valute, no ubrzo se ponovno našla pod pritiskom zbog daljnjeg pada cijena nafte.

Euro je, pak, blago ojačao prema američkoj valuti zahvaljujući nešto boljim gospodarskim pokazateljima iz eurozone, no malo je vjerojatno da će njegov tečaj znatnije porasti jer se očekuje daljnje labavljenje monetarne politike Europske središnje banke.

ECB muku muči s deflacijskim rizicima, a oštar pad cijena nafte dodatno pojačava te pritiske, stoga će monetarne vlasti početkom iduće godine vjerojatno morati uvesti nove mjere za poticanje rasta gospodarstva i suzbijanje deflacijskih pritisaka.

S druge strane, očekuje se da će američka središnja banka iduće godine zaoštriti monetarnu politiku, jer je najveće svjetsko gospodarstvo u dobroj formi.

Za jasnije smjernice po tom pitanju čeka se priopćenje s posljednje ovogodišnje sjednice čelnika Feda, kao i konferencija za novinare predsjednice središnje banke Janet Yellen u srijedu.

Zbog snažnog rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, neki analitičari, naime, vjeruju da će Fed zauzeti čvršći stav po pitanju monetarne politike i signalizirati da se u 2015. godini može očekivati povećanje ključnih kamatnih stopa.

Drugi, pak, smatraju da bi Fed mogao poručiti da neće žuriti s povećanjem kamata zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.