Neokrznute nisu prošle ni hrvatske obveznice. Kako navode analitičari Raiffesisen banke, na domaćem obvezničkom tržištu kraj tjedna donio je osjetan pad cijena, kako na kunskim tako i na izdanjima uz valutnu klauzulu. "Hrvatske euroobveznice su, uz širenje razlike u odnosu na njemački Bund (spread), tjedan završile s padom cijena od 1,4 do 1,86 posto na najdužim dospijećima, s izraženijim padom cijena na dolarskim izdanjima", navode analitičari. Pad cijena hrvatskih dužničkih papira ne treba čuditi s obzirom na trenutno stanje na globalnim tržištima kapitala gdje investitori bježe iz obveznica ubrzano kupujući dionice.

Kako kažu u Raiffeisenu, na inozemnim tržištima u petak je došlo do rasprodaje obveznica, pri čemu se na brzorastućim tržištima prodaja dodatno produbila uslijed neizvjesnosti i špekulacija kako će razvijene ekonomije doživjeti odljev kapitala i smanjenje izvoza nakon što Trump preuzme vodstvo SAD-a. "Američka 10-godišnja državna obveznica (Treasury) zabilježila je najsnažniji pad cijene od 2009. uz rast prinosa do 2,15 posto. Više od bilijun dolara je izbrisano u vrijednosti obveznica u prošlom tjednu. Prinos na njemački 10-godišnji Bund porastao je do 0,30 posto", stoji u analizi objavljenoj u ponedjeljak. Prinosi na hrvatske euroobveznice kreću se u skladu sa regionalnim obveznicama, a one su prošle tjedan reagirale u skladu s europskim tržištem koje je bilo iznenađeno ishodom američkih izbora, pojašnjava Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisena.

"U ovome je trenutku teško reći hoće li se ovaj kratkotrajni potres nastaviti. Tržište će u svakom slučaju slijediti prve poteze nove američke administracije", smatra Živković Matijević. Analitičari su prilično oprezni u procjenama je li pad cijena dužničkih papira nagovještaj dužeg trenda. U tom tonu, direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke Alen Kovač ocjenjuje kako zabilježen pad cijena obveznica i općenito povećana kolebljivost na globalnim tržištima nakon ishoda američkih izbora treba ipak promatrati kao trenutnu reakciju na povećanu razinu neizvjesnosti. "Naredno razdoblje će otkriti više detalja o smjeru politike u SAD-u i utjecaj na fundamentalne pokazatelje i trend kamatnih stopa.

U međuvremenu izgledan je nastavak izraženije volatilnosti na tržištu", smatra Kovač. Tržište će u svakom slučaju slijediti prve poteze nove američke administracije, dodaje Zrinka Živković Matijević. "Prema našem mišljenju, izgledno je ubrzanje dinamike podizanja kamatnih stopa američke središnje banke, a ako se ostvare Trumpove najave iz ekonomskog programa, izgledan je i porast inflacije. S druge strane, ako poraste neizvjesnost u Europi zbog talijanskog referenduma o ustavnim izmjenama početkom prosinca te rast populističkih stranaka, izgledan je porast spreadova periferije. Međutim, u tom slučaju situaciju može smiriti ECB", smatra Živković Matijević.