Sve je izglednije da će Europska središnja banka (ECB) u idućoj godini kupovati državne obveznice, što je donedavno bilo nezamislivo, pokazuje anketa Reutersa provedena nakon što je prošloga tjedna japanska središnja banka šokirala ulagače povećanjem iznosa za kupnju državnih obveznica.

U toj anketi trgovci na financijskim tržištima procjenjuju da postoji 50 posto izgleda da ECB počne kupovati državne obveznice, dok su prije mjesec dana te izglede procjenjivali na 40 posto.

Većina trgovaca koji očekuju da će ECB kupovati državne obveznice smatra da će monetarne vlasti u tu akciju krenuti u prvoj polovici 2015. godine.

"Potez Bank of Japan povećao je pritisak na ECB da isto tako olabavi monetarnu politiku. Obje središnje banke žele potaknuti inflaciju, a pojeftinjenje njihovih valuta tako što će kupnjom imovine preplaviti tržišta tim valutama jedan je od načina da to postignu", objašnjava jedan od trgovaca u anketi.

ECB se donedavno oštro protivila tzv. kvantitativnom popuštanju monetarne politike, odnosno kupnji obveznica, među ostalim državnih, premda je ta politika u SAD-u, Velikoj Britaniji i Japanu dala određene rezultate. Tiskanjem svježeg novca i kupovanjem obveznica potaknuto je kreditiranje, što je, pak, potaknulo rast inflacije i gospodarstva.

I dok je američki Fed nedavno prekinuo s tom praksom, japanske monetarne vlasti i dalje vode takvu politiku, jer Japanu i dalje prijeti deflacija i spori rast gospodarstva.

Eurozoni također prijeti deflacija. Prema posljednjim podacima, u tom je bloku inflacija u listopadu iznosila 0,4 posto na godišnjoj razini. To je, doduše, malo više u odnosu na rujanskih 0,3 posto, ali i dalje duboko u ′opasnoj zoni′, kako to naziva ECB i znatno dalje od njezine ciljane razine inflacije od oko 2 posto.

I to premda je ECB davno smanjila ključne kamatne stope na rekordno niske razine, uvela programe jeftinih kredita poslovnim bankama, uvela negativnu kamatu na depozite banaka na njezinom računu, počela kupovati vrijednosne papire s pokrićem u imovini...

"Situacija se poboljšava sporije nego što su se monetarne vlasti nadale, a ako doista žele nešto postići, onda im je kupnja državnih obveznica posljednja opcija", kaže jedan trgovac.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će ECB morati povećati svoju bilancu, odnosno tiskati svježi novac, za barem 1.000 milijardi eura kako bi kupnjom imovine potaknula rast inflacije. Trenutačno bilanca središnje banke iznosi nešto više od 2.000 milijardi eura.

U intervjuu CNBC-u prošloga petka član upravnog odbora ECB-a Ewald Nowotny kazao je da banka "nikada ne bi trebala reći nikada" po pitanju kvantitativnog popuštanja, ali da takvi programi zasad nisu na vidiku.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi kazao je nedavno da će monetarne vlasti učiniti sve što je potrebno da potaknu rast gospodarstva eurozone i suzbiju deflacijske prijetnje. No, kupnji državnih obveznica protivi se dio članica tog bloka na čelu s Njemačkom.

Ipak, trgovci smatraju da je uvođenje programa kupnje državnih obveznica sve bliže. Jer, "sve što su europske monetarne vlasti dosad učinile nije dalo rezultate koje su očekivale", zaključuje jedan od trgovaca u anketi Reutersa.