STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,15 posto, na 8.300 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,53 posto, na 19.060 bodova, a pariški CAC 0,69 posto, na 7.525 bodova.

FTSE indeks blago je porastao nakon sugestije jednog dužnosnika britanske središnje banke da bi uskoro kamate mogle biti smanjenje.

Na ostalim se burzama, pak, trguje oprezno, dok ulagači čekaju nova izvješća o gospodarskim aktivnostima u eurozoni.

I na većini azijskih burzi trguje se oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks skočio gotovo 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,1 posto. U Hong Kongu i Južnoj Koreji pale su, pak, između 0,2 i 1,2 posto.

Snažan rast cijena dionica na Tokijskoj burzi uslijedio je nakon što je novi premijer Shigeru Ishiba kazao da trenutna situacija u gospodarstvu ne podržava daljnje povećanje kamatnih stopa.

Ishiba je inače često kritizirao popustljivu monetarnu politiku japanske središnje banke, pa su se ulagači plašili da će nakon preuzimanja vlasti inzistirati na zaoštravanju monetarne politike.

No, Ishiba je nakon sastanka s čelnicima središnje banke promijenio ′ploču′, što je izazvalo snažan rast cijena japanskih dionica.

S druge strane, u Hong Kongu su burzovni indeksi blago pali, nakon snažnog rasta posljednjih dana, jer je splasnula euforija u vezi novih monetarnih i fiskalnih poticaja.

Na ostalim azijskim burzama trguje se oprezno, kao i jučer na Wall Streetu, kada su vodeći indeksi porasli oko 0,1 posto.

Ulagači su oprezni jer se plaše eskalacije sukoba na Bliskom istoku, nakon što je u utorak Iran ispalio salvu raketa na Izrael kao odmazdu za izraelski pohod protiv teheranskih saveznika Hezbolaha u Libanonu.

Izrael je poručio da će odgovoriti Iranu, dok je predsjednik SAD-a Joe Biden kazao da ne podržava napad na iranske nuklearne lokacije kao odgovor na raketni napad Irana.

U fokusu ulagača bili su jučer i podaci s američkog tržišta rada koji su pokazali da je u privatnom sektoru broj zaposlenih u rujnu porastao više nego što se očekivalo.

To je dobra vijest jer pokazuje da je gospodarstvo u dobroj formi, no loša vijest za one ulagače koji priželjkuju daljnji oštar rez kamata američke središnje banke.

U petak će biti objavljeno službeno izvješće vlasti o zapošljavanju u rujnu, koje bi moglo osjetno utjecati na smjer tržišta.

Budu li podaci o broj zaposlenih veći nego što se očekuje, to bi značilo da je situacija na tržištu rada bolja nego što se misli i da stoga Fed nema razloga za daljnji oštriji rez kamata.

I obrnuto, budu li podaci slabiji nego što se očekuje, ojačat će špekulacije o oštrom rezu kamata Feda u studenome.