Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica porasle, drugi dan zaredom, pri čemu su najviše skočili rudarski i energetski sektor, što se zahvaljuje rastu cijena nafte i sirovina

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,5 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,48 posto, na 7.527 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,60 posto, na 16.037 bodova, a pariški CAC 0,59 posto, na 7.226 bodova.

Uspon indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u rudarskom sektoru za prosječno 1,7 posto. Rast cijena nafte podržava, pak, energetski sektor.

I na azijskim su burzama cijene dionica porasle, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u plusu 1,4 posto i dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skočio 1,9 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu porasle između 0,5 i 2,7 posto.

Najviše je jutros, 2,7 2 posto, skočio hongkonški Hang Seng indeks, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu tehnološkog sektora, koji je prethodnih dana bio pod pritiskom.

Ulagače su ohrabrili podaci o slabljenju inflacijskih pritisaka u Kini.

U prosincu su potrošačke cijene porasle 1,5 posto na godišnjoj razini, sporije nego mjesec dana prije, kada su porasle 2,3 posto.

Proizvođačke cijene porasle su istodobno za 10,3 posto na godišnjoj razini, dok je mjesec dana prije njihov rast iznosio 12,9 posto.

„Niža inflacija otvara vrata vlastima da dodatno popuste monetarnu politiku kako bi potaknule rast gospodarstva. Mogućnost smanjenja kamata raste, po našem mišljenju", pišu analitičari fonda Pinpoint Asset Management u osvrtu na izvješća o inflaciji.

Prvi rast S&P 500 indeksa nakon pet dana

Podršku tržištima pruža i jučerašnji rast S&P 500 indeksa, prvi nakon pet dana pada. Porasli su i ostali važniji indeksi na Wall Streetu jer su komentari predsjednika Feda Jeromea Powella umirili ulagače koji se plaše da bi previše agresivno povećanja kamatnih stopa moglo narušiti oporavak gospodarstva.

Powell je u saslušanju u Kongresu, kako bi dobio drugi mandat za vođenje središnje banke, kazao da je središnja banka odlučna osigurati da se inflacija ne ukorijeni.

Stoga će zaoštriti monetarnu politiku, uključujući povećanje kamata i smanjenje kupnje imovine, ali to ne bi trebalo zaustaviti pozitivne trendove na tržištu rada i rast gospodarstva.

Analitičari kažu da su Powellovi komentari vjerojatno uvjerili ulagače da Fed neće favorizirati suzbijanje inflacije na štetu svega ostaloga, uključujući zapošljavanje.

„Ulagači su se plašili da bi Fed mogao naštetiti tempu oporavka. No, nakon Powellovih komentara, vjeruju da Fed neće suzbijati inflaciju a da ne vodi brigu o utjecaju toga na gospodarstvo", kaže Shawn Cruz, strateg u tvrtki TD Ameritrade.

Tržište je bilo pod pritiskom od 5. siječnja, kada je zapisnik s prosinačke sjednice Feda pokazao da čelnici središnje banke smatraju da visoka inflacija zahtijeva agresivnije zaoštravanje monetarne politike nego što se na tržištu smatralo.

Sada se očekuje da bi Fed već u ožujku mogao povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a potom još u dva navrata do kraja godine. Još donedavno analitičari su procjenjivali da bi prvo povećanje kamata mogli biti tek u drugom polugodištu.

No, inflacija je u SAD-u dosegnula razine kakve nisu viđene desetljećima i predstavlja sve veći rizik.

Stoga se s nestrpljenjem očekuje izvješće o potrošačkim cijenama, koje će biti objavljeno u srijedu.

Analitičari procjenjuju da su potrošačke cijene na godišnjoj razini u prosincu porasle više od 7 posto, a da je temeljna stopa inflacije, koja ne uključuje cijene hrane i energije, dosegnula 5,4 posto, najvišu razinu posljednjih desetljeća.