Na europskim su burzama cijene dionica u srijedu ujutro porasle, nakon oštrog pada u prethodna dva dana, dok ulagači čekaju odluke američkog Feda i poruke s izvanrednog sastanka čelnika Europske središnje banke (ECB).

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,6 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,57 posto, na 7.228 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,80 posto, na 13.410 bodova, a pariški CAC 1,05 posto, na 6.012 bodova.

Glasnogovornik Europske središnje banke kazao je jutros da će Upravno vijeće te banke održati izvanredni sastanak o zbivanjima na tržištu državnih obveznica.

Još nije jasno hoće li ECB poslati priopćenje s te sjednice, a ulagači se nadaju nekim porukama koje bi zaustavile rasprodaju obveznica država iz južnog dijela Europe, zbog čega su oštro pale cijene dionica tamošnjih banaka, ponajviše talijanskih.

Jutros je indeks talijanskog bankarskog sektora skočio više od 6 posto, nakon oštrog pada prethodnih dana.

A na azijskim se burzama trguje nesigurno, pri čemu je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji pale između 1,3 i 1,8 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, između 0,5 i 1 posto.

Rast kineskih burzi zahvaljuje se boljim nego što se očekivalo makroekonomskim podacima, koji ukazuju na oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva, nakon što je zbog strogih mjera protiv covida-19 rast bio usporen.

Jutros je objavljeno da je industrijska proizvodnja u svibnju porasla 0,7 posto, dok su analitičari očekivali daljnji pad, nakon 2,9-postotnog pada mjesec dana prije.

Potrošnja u trgovini na malo pala je, pak, u svibnju 6,7 posto, manje u odnosu na 7,1 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa. U travnju je potrošnja pala oko 11 posto.

Fed povećava kamate za 0,75 postotnih bodova?

Na ostalim azijskim burzama ulagači su pod dojmom jučerašnjeg daljnjeg pada cijena dionica na Wall Streetu, peti dan zaredom. Dow Jones skliznuo je 0,50, a S&P 500 indeks 0,38 posto.

Najveća svjetska burza pod pritiskom je od petka, kada je objavljeno da su u svibnju potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle neočekivano snažnih 8,6 posto, što nije zabilježeno više od 40 godina.

Zbog toga su splasnule nade da je inflacija u travnju dosegnula vrhunac, a zbog nepopustljivo visoke inflacije, ulagači se plaše da će Fed biti agresivniji nego što se očekivalo u zaoštravanju monetarne politike.

Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 0,75 do 1 posto, a procjenjivalo se da će ih u lipnju i srpnju, a možda i rujnu dodatno povećati za po 0,50 postotnih bodova.

No, sada se špekulira da bi u srijedu, nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda mogli povećati kamatu za 0,75 postotnih bodova, što očekuju i analitičari niza banaka, uključujući JP Morgan i Goldman Sachs.

Stoga se sada na tržištu novca procjenjuje da za to postoji čak 90 posto izgleda, dok su još prošloga tjedna izgledi za to iznosili oko 4 posto.

Ulagači se plaše da bi agresivno povećanje kamata Feda moglo gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.

Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu.

Zbog toga je S&P 500 indeks jučer pao peti dan zaredom, što je njegov najduži negativni niz od početka siječnja, pa je zaronio još dublje u područje ′medvjeda′, odnosno 20 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute početkom siječnja.

„Zbog vrlo visoke inflacije, rasta kamatnih stopa i sve većeg rizika od recesije američkog gospodarstva, S&P 500 zabilježio je najlošiji početak godine još od 1962.", pišu analitičari Goldman Sachsa u osvrtu na situaciju na tržištima.