Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica pale, izgubivši veliki dio jučerašnjih dobitaka, jer su ulagači zabrinuti zbog visoke inflacije, usporavanja rasta gospodarstava i povećanja kamatnih stopa.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1 posto, nakon što je jučer porastao 1,3 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,90 posto, na 7.445 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,15 posto, na 14.011 bodova, a pariški CAC 1,14 posto, na 6.286 bodova.

I svi su sektori jutros u minusu jer ulagače zabrinjavaju poruke političkih i poslovnih lidera, koji se okupljaju na tradicionalnom skupu Svjetski ekonomski forum u Davosu, o pogoršanim gospodarskim izgledima.

Osim poruka iz Davosa, u fokusu ulagača bit će izvješća o industrijskoj aktivnosti u eurozoni i SAD-u, koja će pokazati da li se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 1,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,9 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,3 i 2,4 posto.

Ulagače nije ohrabrio jučerašnji skok cijena dionica na Wall Streetu za više od 1,5 posto jer su američki terminski indeksi trenutno u minusu.

Terminski S&P 500 na gubitku je 0,8, a Nasdaq indeks 1,4 posto.

Čini se da je jučerašnji rast na najvećoj svjetskoj burzi bila samo korekcija cijena dionica, nakon što su S&P 500 i Nasdaq indeks pali sedam tjedana zaredom, što nije zabilježeno još od dot.com krize 2001. godine.

Tržište donekle podržavaju najave iz Bijele kuće kako bi se mogle smanjiti carine na uvoz kineskih proizvoda u cilju smanjivanja inflacije, kao i nada u nove poticajne mjere u Kini.

No, politika nulte tolerancije covida-19 u Kini već je izazvala ozbiljno usporavanje tamošnjeg gospodarstva.

„Nakon razočaravajućih pokazatelja u travnju, mi smo povećali procjenu pada kineskog gospodarstva u drugom tromjesečju s prethodnih 1,5 na 5,4 posto godišnje. Svjetsko bi gospodarstvo u drugom tromjesečju moglo porasti samo 0,6 posto godišnje", upozorili su jutros analitičari JPMorgana.

Niz novih podataka ukazuje na usporavanje rasta regionalnih gospodarstava.

Osim toga, loše na tržišta utječu očekivanja da će američka središnja banka nastaviti agresivno povećavati ključne kamatne stope.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.

Ulagači se plaše da bi zbog toga, ali i zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima, gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.