FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,00 sati u plusu 1,2 posto, na 1.597 bodova, nakon što je prošloga tjedna potonuo 2 posto.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na dobitku 0,80 posto, na 6.908 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 1,30 posto, na 12.023 boda, a pariški CAC 0,90 posto, na 5.078 bodova.

Najviše su danas porasle cijene dionica u tehnološkom sektoru, nakon što je u petak objavljeno da najveći svjetski proizvođač čipova Intel pregovara o kupnji konkurentske tvrtke Altere.

To je potaknulo špekulacije o daljnjim preuzimanjima u sektoru, pa su jutros cijene dionica Infineona, ARM-a, ASML-a i STMicroelectronicsa skočile zmeđu 2,3 i 3,2 posto.

Zahvaljujući tome, danas su burzovni indeksi znatno porasli, nadoknadivši velik dio prošlotjednih gubitaka.

"Prošloga je tjedna tržište uzelo predah, no nije bilo značajnijih prodajnih signala. Tehnička analiza pokazuje da na vidiku nema snažne razine otpora, pa je najbolje zasad pratiti uzlazni trend", kaže Jean-Louis Cussac, direktor u tvrtki Perceval Finance.

Dobro raspoloženje na tržištima zahvaljuje se i ponovnom padu tečaja eura prema dolaru, nakon dva tjedna rasta. Euro je u proteklih godinu dana oslabio oko 20 posto prema dolaru, što povećava konkurentnost europskih kompanija na svjetskom tržištu, pa bi im prihodi i zarade trebali porasti. S druge strane, to loše utječe na američke multinacionalne kompanije.

Prema podacima Bank of America, europski dionički fondovi privukli su prošloga tjedna 5,4 milijarde dolara novih investicija, što je već 11. tjedan zaredom kako bilježe priljev kapitala, dok su američki dionički fondovi zabilježili odljev 10,8 milijardi dolara.

Pozitivno na tržišta utječe i najava kineske središnja banke da bi uskoro mogla uvesti dodatne poticajne monetarne mjere jer se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva usporava.

Među rijetkim je gubitnicama danas Atenska burza. Tamošnji ATG indeks pao je više od 1 posto, nakon što pregovori tijekom vikenda između Grčke i njezinih kreditora o reformama, nužnim kako bi Atena dobila daljnju pomoć eurozone, nisu doveli do pomaka.

Bez nove financijske injekcije, Grčka uskoro više neće moći otplaćivati dugove, a ni dokapitalizirati banke, iz kojih su Grci samo prošli mjesec povukli više od sedam milijardi eura u strahu od bankrota i mogućnosti da Grčka napusti eurozonu.