Na europskim su burzama u srijedu cijene dionica porasle, nakon što su dan prije pale na najniže razine u mjesec dana, a najviše su se oporavili energetski i rudarski sektor zahvaljujući rastu cijena sirovina.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je u 11,30 sati u plusu 0,5 posto, na 1.373 boda, nakon što je jučer potonuo 3,3 posto, skliznuvši na najnižu razinu u mjesec dana.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na dobitku 1,20 posto, na 6.009 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,95 posto, na 9.664 boda, a pariški CAC 1,0 posto, na 4.472 boda.

Najviše su, 1,3 posto, porasle cijene dionica u energetskom sektoru, što se zahvaljuje rastu cijena nafte. Kako su porasle i cijene drugih sirovina, rudarski je sektor također ojačao više od 1 posto.

"To je iznenađujuće, s obzirom na razočaravajuće vijesti iz Kine, no čini se da su loši pokazatelji iz drugog po veličini svjetskog gospodarstva već ugrađene u cijene sirovina", kaže Markus Huber, analitičar u tvrtki Peregrine & Black.

Prema jutros objavljenim podacima tvrtke Markit, PMI indeks proizvodne aktivnosti u Kini u rujnu je pao sa 47,5 na 47,0 bodova, najnižu razinu u šest i pol godina.

Tako je PMI indeks već sedmi mjesec zaredom ostao ispod razine od 50 bodova, koja ukazuje na slabljenje aktivnosti u kineskom gospodarstvu.

Posljedica je to pada gotovo svih komponenti PMI indeksa, što ukazuje na slabost kako domaće, tako i inozemne potražnje, a zbog pada narudžbi, kineske kompanije smanjuju proizvodnju, cijene i broj zaposlenih.

Premda su zbog toga jutros oštro pale cijene dionica na azijskim burzama, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica izgubio više od 2 posto, europske su burze trenutačno u plusu.

"Općenito pozitivni ekonomski fundamenti i labava monetarna politika središnjih banaka podržavaju tržište", kaže Huber.

Danas se oporavila i cijena dionice Volkswagena, pa je trenutačno u plusu oko 1 posto, premda je još na početku trgovanja bila na gubitku 10 posto.

Ipak, i dalje je u odnosu na početak tjedna u minusu 34 posto jer tom njemačkom divu u SAD-u prijeti kazna od 18 milijardi dolara zbog optužbi da je u njegovim vozilima softver koji onemogućuje ispravnu kontrolu emisije plinova.