Na europskim burzama cijene dionica su porasle, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima niza europskih kompanija, no ulagače zabrinjava slabljenje kineskog gospodarstva.

FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,00 sati u plusu 0,1 posto, nakon što je jučer skočio 1 posto.

Londonski FTSE indeks bio je istodobno na dobitku 0,40 posto, na 6.658 bodova, dok je pariški CAC ojačao 0,30 posto, na 5.031 bod, a frankfurtski DAX 0,20 posto, na 11.232 boda.

Na samom početku današnjeg trgovanja cijene su dionica znatno porasle jer su Siemens, Deutsche Bank i Nokia nastavile niz europskih kompanija koje su izvijestile o boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima.

Međutim, neke su kompanije, primjerice, Renault i Anheuser-Busch InBev upozorile na negativan utjecaj usporavanja rasta kineskog gospodarstva, što je ulagače navelo na oprez, pa su burzovni indeksi izgubili velik dio početnih dobitaka.

"Čini se da ima više potencijala za rast zarada kompanija iz eurozone nego iz SAD-a, što ne čudi, s obzirom na pad tečaja eura prema dolaru i oporavku gospodarstva eurozone. Međutim, kinesko gospodarstvo i dalje slabi, što loše utječe na poslovanje u toj zemlji", kaže Christoph Riniker, strateg u banci Julius Baer.

Analitičari JPMorgana poručili su danas da ova sezona objave poslovnih rezultata europskih kompanija, koja je otprilike na trećini puta, pokazuje da sve više njih nadmašuje očekivanja.

"Broj europskih kompanija koje su svojim rezultatima nadmašile očekivanja analitičara najveći je od 2009. godine, od kada pratimo te podatke", naveli su analitičari JPMorgana.

Pozitivno je na tržišta utjecao i relativno optimistični osvrt američke središnja banke na gospodarsku situaciju. Nakon dvodnevne sjednice, čelnici Feda poručili su jučer da ključne kamatne stope ostaju nepromijenjene i da se američko gospodarstvo oporavlja nakon pada u prvom tromjesečju.

"Gospodarska aktivnost posljednjih je mjeseci umjereno porasla", priopćio je Fed. Istaknuo je i kako će kamate biti povećane samo kada se dodatno potvrde poboljšanja na tržištu rada i kada bude izvjesnije da će se inflacija približiti ciljanoj razini od 2 posto.

To su, objašnjavaju analitičari, samo male promjene u odnosu na priopćenje Feda s prethodne sjednice i nema nikakvih signala kada će središnja banka povećati kamate - u rujnu ili prosincu?