Dionice u Rumunjskoj i ostalim zemljama jugoistočne Europe zabilježile su ove godine snažniji rast od onih u srednjoj Europi i mogle bi imati najviše koristi od novih injekcija likvidnosti iz Europske središnje banke (ECB), navodi Reuters.

Prije tri su godine neočekivani najveći dobitnici slične novčane injekcije ECB-a bile dionice iz istočne Europe, a najpopularnije su među ulagačima bile burze u Varšavi, Budimpešti i Pragu.

Ta će tržišta sada vjerojatno pasti u drugi plan, a nova ECB-ova injekcija mogla bi ′promovirati′ nove ′zvijezde′ u regiji, poput Bukureštanske burze, čija je tržišna kapitalizacija već premašila onu Budimpeštanske. Mađarskom tržištu opasno se po tržišnoj kapitalizaciji približila i Zagrebačka burza (ZSE), navodi Reuters.

Rast tih tržišta podupiru uvrštenja u burzovnu kotaciju dionica državnih poduzeća i poticajna promjena regulative.

Tako je burza u Bukureštu zahvaljujući, između ostalog, i početnim javnim ponudama dionica tri velika državna poduzeća u prošloj godini, postala treće po veličini tržište u regiji, nakon Varšave i Praga. Tržište je u ovoj godini poraslo 11 posto, a najavljene su i nove početne javne ponude dionica (IPO).

Slovensko je tržište puno manje, ali je njegov blue-chip indeks SBITOP u ovoj godini skočio čak 30 posto. Slovenija je dosada privatizirala tri od ukupno 15 državnih poduzeća uvrštenih u ovogodišnji program privatizacije. Aerodrom Ljubljana prodan je po 124 posto višoj cijeni u odnosu na vrijednost dionica na početku godine.

Zagrebačka burza (ZSE) porasla je ove godine devet posto, pri čemu je šestogodišnja recesija prisilila mnoge kompanije na restrukturiranje. Vlada u Zagrebu planira prodati dodatne državne udjele u poduzećima, uključujući koncern Končar, T-HT i Luku Ploče, navodi Reuters.

Ovogodišnje zakonske izmjene u Hrvatskoj ujedno su omogućile mirovinskim fondovima koji kontroliraju imovinu vrijednu oko 65 milijardi kuna da ulažu u dionice, što je upravo suprotan trend onome u Poljskoj i Mađarskoj, napominje Reuters.

Snažan je skok, 19 posto, ove godine zabilježila i Beogradska burza, iako će značajniji priljev kapitala po Reutersu omogućiti tek vladino pokretanje dugoočekivanog programa prodaje i možda uvrštenja u burzovnu kotaciju dionica državnih poduzeća. Trenutno indeks Beogradske burze ima skromnu tržišnu kapitalizaciju od samo tri milijarde dolara.

"Balkanska regija privukla je pažnju zahvaljujući ulagačima u neistražena tržišta, a zanimanje za Balkan jača u nedostatku drugih prilika za ulaganje", smatra Sašo Stanovnik iz ljubljanske investicijske tvrtke Alta Invest.