Tečaj eura skliznuo je u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima ispod 1,07 dolara nakon što je čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi signalizirao spremnost središnje banke na daljnje poteze u monetarnoj politici, upozorivši na slabije izglede za oporavak inflacije u eurozoni. 

Euro je tako u jednom trenutku skliznuo na 1,0691 dolara, u svega 15-ak minuta nakon što je objavljen tekst govora ECB-ova čelnika pripremljen za njegovo obraćanje pred odborom za gospodarstvo u Europskom parlamentu (EP). U kasnijem trgovanju stabilizirao se na 1,0720 dolara, što znači da je u usporedbi s prethodnim zatvaranjem oslabio prema dolaru za 0,2 posto.

Američka je valuta ostala, pak, više-manje nepromijenjena u odnosu na japansku, na 122,91 jena.

Draghi će u istupu u EP-u istaknuti da se središnja banka sprema na redovnoj mjesečnoj sjednici u prosincu preispitati u kojoj je mjeri aktualna monetarna politika popustljiva. Upozorit će pritom na pogoršane izglede po pitanju jačanja inflacije u eurozoni, izdvojivši među razlozima snažniju izvedbu zajedničke valute od svibnja.

"Naznake održivog zaokreta u temeljnoj inflaciji nešto su slabije", kazat će Draghi pred odborom za gospodarstvo u EP-u, referirajući se na taj barometar zdravlja gospodarstva koji bi mogao odrediti smjer provedbe aktualnog ECB-ova programa kupovina imovine, ′teškog′ oko 1.000 milijardi eura.

"Uvijek smo govorili da će naš program kupovina obveznica biti u primjeni i nakon isteka njegova roka u rujnu 2016. godine ako ne budemo svjedočili održivoj prilagodbi u kretanju stope inflacije", navodi se u Draghijevu pripremljenom govoru, u kojem se program kvantitativnog ublažavanja, najvećim dijelom u vidu kupovina obveznica, ocjenjuje snažnim i fleksibilnim.

Najnovije izjave ECB-ova čelnika poduprle su očekivanja tržišta da bi u prosincu mogle dodatno biti smanjene kamatne stope na depozite banaka kod središnje banke a moguće i povećan odnosno produljen postojeći program kupovina obveznica.

Nakon takvih izjava pali su jutros prinosi na njemačke državne obveznice, na 0,6 posto, dok su dionice na najvećim europskim burzama ojačale.