Najveći skok tečaja dolara u posljednjih šest godina, pojačane oscilacije valuta i naznake pritiska na dionice glavna su obilježja financijskih tržišta u trećem tromjesečju, a sličan je scenarij moguć i u završna tri mjeseca u ovoj godini.

Nagli 7-postotni uspon tečaja dolara najveći je njegov kvartalni skok od trećeg tromjesečja 2008., kada je kolaps banke Lehman Brothers izazvao globalnu financijsku krizu i navalu ulagača diljem svijeta na američku valutu.

Uzlet tih razmjera svjetske rezervne valute, koja se koristi kod određivanja cijena gotovo svega čime se globalno trguje, od dionica tehnološkog diva Apple do cinka, utjecao je na sva financijska tržišta. To je povećalo volatilnost, a tijekom čitavog procesa naglo je pala vrijednost roba i valuta na tržištima u nastajanju.

Najveći dobitnik među 22 različite imovine i tržišnih instrumenata koje prati agencija Reuters bile su dionice u kineskoj burzovnoj kotaciji s A liste, čija je cijena poskočila 16 posto, dok je najveći gubitnik bila sirova nafta na londonskom tržištu, čija je terminska cijena za barel pala za gotovo 14 posto. Više od polovine praćenih kategorija imovine i tržišnih instrumenata izgubilo je na vrijednosti.

Većina toga što predstoji u četvrtom kvartalu ovisit će o tome u kojoj mjeri ulagači i dalje vjeruju da će američko gospodarstvo nadjačati druga gospodarstva svoga ranga. Američka središnja banka Fed uskoro će podići kamatne stope, pa bi dolar mogao dodatno ojačati.

Nasuprot tome, u eurozoni je, zbog ojačalih strahova od deflacije u trećem tromjesečju, Europska središnja banka (ECB) dodatno ublažila već rekordno popustljivu monetarnu politiku.

"Uspon dolara neće naštetiti američkom gospodarstvu ni na koji značajan način, zasigurno ne u ovom trenutku", kaže glavni ekonomist Deutsche Banka Joe LaVorgna, napominjući kako SAD proizvodi sve više vlastite energije i time umanjuje uvozne račune i trgovinski deficit.

Vrijednost dolara u odnosu na šest vodećih svjetskih valuta zadnjeg je dana u rujnu bila je 7,4 posto viša u usporedbi s onom na početku trećeg kvartala 1. srpnja. Pritom je dolar znatno ojačao prema japanskoj valuti, pa se po prvi puta nakon šest godina probio do razine od 110 jena.

Američka je valuta ojačala i prema europskoj, koju su pritiskale sumorne prognoze u vezi gospodarstva eurozone i zabrinutosti od slabljenja inflacije. Tečaj eura zaronio je ovih dana, po prvi puta nakon dvije godine, ispod razine od 1,26 dolara.

Europska imovina bila je na gubitku u odnosu na ostale. Osim pada tečaja eura, dionice u eurozoni izgubile su na vrijednosti gotovo 10 posto, a pad cijena zabilježen je i kod državnih obveznica na perifernim tržištima. Iznimka su, dakako, bile njemačke državne obveznice, a snažan rast potražnje za tim najsigurnijim obveznicama u eurozoni srušio je prinose na 10-godišnje obveznice ispod jedan posto, dok su prinosi na 2-godišnje državne obveznice čak završili u negativnom području.

Posljednjih tjedana trećeg tromjesečja pod pritiskom su se našle i dionice na svjetskim tržištima, pa i na Wall Streetu, gdje su godinama neprestano rasle.

Doduše, u trećem je kvartalu najznačajniji S&P 500 indeks porastao 0,6 posto, što se zahvaljuje njegovom jačanju u srpnju i kolovozu, jer je u rujnu, posljednjem mjesecu trećeg kvartala, potonuo 1,5 posto.

„Wall Street je i dalje vrlo otporan na loše vijesti, no čini mi se da dionice gube sjaj, da bi četvrto tromjesečje moglo biti slabije nego što smo naviknuli. Mislim da smo vrhunce u ovoj godini već vidjeli", kaže Uri Landesman, predsjednik tvrtke Platinum Partners.

Snažniji dolar i rastuća volatilnost nisu dobra vijest za tržišta u nastajanju jer su u takvom ozračju ulagači manje spremni riskirati, pa su skloniji ulagati u relativno sigurna i atraktivna razvijena tržišta, poput SAD-a.