Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer se trgovci plaše da će mjere europskih zemalja protiv koronavirusa izazvati usporavanje oporavka gospodarstava, a time i potražnje za ′crnim zlatom′.

Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna potonula 10,3 posto, na 37,46 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 10,2 posto, na 35,79 dolara.

Pad cijena blizu najnižih razina u pet mjeseci posljedica je ponovnog uvođenja restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa.

Kako u drugom valu širenja koronavirusa bilježe rekordni rast broja novozaraženih, mnoge europske zemlje, među kojima Francuska, Njemačka i Engleska, ponovno uvode strože mjere za suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak gospodarstava, a time i potražnje za naftom.

"Kako zaključavanja izazivaju zabrinutosti za potražnju na području cijele Europe, kratkoročni izgledi za cijene nafte počinju se pogoršavati", kaže Stephen Innes iz tvrtke Axi.

I u mnogim saveznim državama SAD-a broj novozaraženih virusom doseže rekordne razine, pa se trgovci plaše slabljenja potražnje za naftom i u najvećem svjetskom potrošaču ′crnog zlata′.

„Mnoge zemlje u svijetu, koje su veliki potrošači nafte, u drugom valu bilježe znatno veći broj zaraženih koronavirusom nego za vrijeme prvog vala. A to će nagristi potražnju za naftom jer će promet biti sveden na minimum za vrijeme ′zatvaranja′ aktivnosti", kaže Paola Rodriguez-Masiu, analitičarka u tvrtki Rystad Energy.

Unatoč slabosti potražnje, ponuda raste

S druge strane, ponuda na svjetskim tržištima raste. Libija trenutno proizvodi 680.000 barela dnevno i očekuje da će u sljedećih nekoliko tjedana povećati proizvodnju na milijun barela dnevno.

U posljednje vrijeme raste i proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes, prošloga je tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan sedmi tjedan zaredom, i to za njih devet, na ukupno 296 postrojenja, najvišu razinu od svibnja.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom trenutno, pak, smanjuju proizvodnju za 7,7 milijuna barela dnevno, a u siječnju 2021. rezovi bi, prema prvotnom planu, trebali biti ublaženi na 5,7 milijuna barela dnevno.

Takvo povećanje proizvodnje bilo bi prerano, s obzirom na drugi val pandemije koronavirusa i usporeni oporavak gospodarstava i potražnje, kažu analitičari.

Toga su svjesni i u OPEC-u, pa su Saudijska Arabija i Rusija nedavno poručili da bi se i na početku iduće godine proizvodnja trebala smanjivati za otprilike 7,7 milijuna barela dnevno.

"[Smatramo] da je sve manja vjerojatnost da će u siječnju povećati proizvodnju. Umjesto toga, OPEC i njegovi saveznici trebali bi još više smanjiti ponudu, s obzirom na slabe izglede u vezi potražnje", procjenjuju analitičari u Commerzbank.

Predstavnici OPEC+ razmotrit će proizvodnu strategiju na sastanku koji bi se trebao održati 30. studenog i 1. prosinca.

Cijene ovise o tempu oporavka gospodarstava

U travnju su zbog koronakrize cijene nafte potonule na najniže razine u posljednjih 20-ak godina. No, kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama u najvećim svjetskim gospodarstvima, što je potaknulo oporavak gospodarskih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.

Daljnje kretanje cijena nafte ovisit će ponajviše o tome koliko će se brzo svjetsko gospodarstvo, a time i potražnja za naftom oporavljati od koronakrize.