Na većini azijskih burzi cijene su dionica u utorak pale, jer se ulagači plaše usporavanja rasta globalnog gospodarstva nakon novih slabih pokazatelja iz SAD-a, dok se tečaj eura stabilno kreće iznad razine od 1,13 dolara.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,2 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Singapuru skliznule između 0,1 i 0,5 posto.

Premda su burzovni indeksi u Šangaju i Australiji skočili oko 1,5 posto, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,2 posto.

Azijske ulagače nije uspio potaknuti jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu za otprilike 1 posto, jer se većina tog dobitka temeljila na rastu energetskog sektora nakon uspona cijena nafte.

S druge strane, ulagače zabrinjava usporavanje rasta američkog gospodarstva, na što ukazuje jučer objavljeni podatak da je u prosincu potrošnja američkih kućanstava pala 0,3 posto, što je njezin najveći pad od kraja 2009. godine.

Posljedica je to manje potrošnje na benzinskim postajama, s obzirom na oštar pad cijena goriva, ali i činjenice da Amerikanci nisu svu uštedu na gorivu potrošili na kupnju drugih proizvoda.

Uz to, Institut za menadžere nabave izvijestio je da je njegov ISM indeks proizvodne aktivnosti u SAD-u u siječnju skliznuo s 55,1 na 53,5 bodova, niže nego što se očekivalo.

To je još jedna naznaka usporavanja rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, dok su jučer objavljeni podaci o industrijskoj aktivnosti pokazali da se rast usporava i u kineskom, drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.

Najviše su jutros, oko 1,5 posto, porasle cijene dionica u Australiji, što se zahvaljuje neočekivanoj odluci tamošnje središnje banke (RBA) o smanjenju ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na rekordno niskih 2,25 posto.

Na taj su se način australske monetarne vlasti pridružile mnogim drugim središnjim bankama koje ublažavaju monetarnu politiku kako bi potaknule rast gospodarstva i suzbile opasnost od deflacije zbog pada cijena nafte.

No, ublažavanje monetarne politike istodobno slabi nacionalne valute, što pridonosi konkurentnosti proizvoda iz tih zemalja na svjetskom tržištu, ali i povećava pritisak na druge države da krenu istim putem.

Tako se očekuje da će nakon australske i južnokorejska središnja banka uskoro smanjiti kamatne stope.

A na valutnim je tržištima nakon smanjenja kamata RBA tečaj australskog dolara prema američkom imenjaku pao na najnižu razinu od 2009. godine, a kao kolateralna žrtva oslabio je i novozelandski dolar.

Euro se, pak, posljednjih dana dobro drži, jer se ulagači nadaju da će se ipak postići dogovor između Grčke i međunarodnih kreditora, nakon što je Atena predložila da se njezine postojeće obveznice zamjene onima vezanima uz rast.

"Tržišta su ponešto odahnula zahvaljujući činjenici da se između Grčke i kreditora razvija dijalog koji bi mogao voditi nečem drugom, a ne samo izlasku Grčke iz eurozone", kaže Peter Kenny, strateg u tvrtki Clearpool Group.

Zahvaljujući tome, jutros se tečaj eura kreće oko 1,1330 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1305 dolara.

Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, pa je cijena dolara skliznula s jučerašnjih 117,65 na 116,95 jena.

A cijene su nafte jutros stabilne, nakon što su od petka, kada je objavljeno da je u SAD-u zatvoren rekordni broj naftnih bušotina, porasle gotovo 11 posto.

To budi nadu u stabilizaciju tržišta nakon što su cijene nafte u posljednjih sedam mjeseci pale više od 50 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 30-ak centi, na 55,10 dolara, a za toliko je porasla i na američkom tržištu, dosegnuvši 49,85 dolara.