Na azijskim burzama cijene dionica blago su porasle, zahvaljujući daljnjem rastu cijena nafte, no ulagači nisu voljni znatnije mijenjati pozicije uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u koje bi moglo znatno utjecati na tržišta.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Singapuru porasle između 0,2 i 0,9 posto.

Burzovni indeksi u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pali su, pak, između 0,1 i 1,2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, pa je od početka tjedna na dobitku oko 1 posto.

Pozitivno na azijske ulagače utječe jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu za više od 1 posto, nakon oporavka cijena nafte, što je potaknulo rast dionica energetskih kompanija.

Nakon što je dan prije potonula 9 posto, jučer je cijena nafte na američkom tržištu skočila 4,2 posto. Jutros je ojačala daljnjih 1,3 posto, na 51,15 dolara po barelu, dok je na londonskom tržištu porasla 0,7 posto, na 56,95 dolara.

Rast cijena nafte zahvaljuje se, među ostalim, nadi ulagača da će stimulativne mjere kineske središnje banke potaknuti rast tamošnjeg gospodarstva, što bi trebalo ojačati potražnju za ′crnim zlatom′.

No, na burzi u Šangaju ne vlada takav optimizam. Nakon što su kineske monetarne vlasti smanjile stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara, u četvrtak su cijene dionica u Šangaju prvo skočile više od 2 posto, no trgovanje su završile u minusu više od 1 posto.

I jutros su cijene kineskih dionica pale više od 1 posto, jer se ulagači plaše da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva usporava brže nego što se mislilo.

Na većini ostalih azijskih burzi vlada oprez uoči izvješća o zaposlenosti u SAD-u, koje će biti objavljeno u petak poslijepodne i koje obično znatno utječe na tržišta.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u siječnju broj zaposlenih povećan za 234.000, nakon što je u prosincu porastao za 252.000. Bio bi to 12. mjesec zaredom kako zaposlenost raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine.

Pritom bi stopa nezaposlenosti, procjenjuje se, mogla ostati nepromijenjena, na 5,6 posto, najnižoj razini u šest i pol godina. U fokusu ulagača bit će i podatak iz tog izvješća o prosječnoj satnici.

"Očekuje se da će prosječna satnica porasti za 0,3 posto, nakon što je u prosincu neočekivano pala za 0,2 posto, što je uznemirilo ulagače. U fokusu ulagača je i Grčka, a teško je za očekivati znatniji rast tržišta dok se ne rasplete situacija s grčkim dugovima", kaže Ayako Sera, analitičarka u Sumitomo Mitsui Trust Bank.

Grčka vlada pod vodstvom Syrize predložila je jučer program za premošćivanje do kraja svibnja kako bi se dobilo na vremenu za pregovore između Atene i međunarodnih kreditora o grčkim dugovima, ističući kako će učiniti sve da bi izbjegla bankrot.

To je novi prijedlog Atene, kojoj je dan prije snažan udarac zadala Europska središnja banka (ECB) odlukom da više neće prihvaćati grčke obveznice kao osiguranje za zajmove, što znači da će ubuduće grčka središnja banka sama morati osigurati desetke milijardi eura hitnih zajmova kako bi pomogla tamošnjim bankama u poteškoćama.

Ipak, jučer je ECB odobrila grčkoj središnjoj banci da plasira hitne zajmove za likvidnost tamošnjim bankama u vrijednosti od oko 60 milijardi eura.

Zahvaljujući tome, na valutnim se tržištima euro oporavio nakon oštrog pada dan prije. Jutros se njegov tečaj kreće oko 1,1460 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,1345 dolara.

I dok je prema euru oslabio, dolar je prema japanskoj valuti stabilan, pa mu se cijena kreće na jučerašnjim razinama od oko 117,20 jena.