Na azijskim burzama cijene dionica su porasle, zahvaljujući usponu indeksa na Wall Streetu, nakon što je američki Fed poručio da je uvjeren u nastavak jačanja gospodarstva i da će biti strpljiv pri uklanjanju monetarnih poticaja.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,3 i 1 posto.

U Južnoj Koreji pale su oko 0,5 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, odmaknuvši se od najnižih razina od ožujka.

Azijske ulagače ohrabrio je snažan rast cijena dionica na Wall Streetu u srijedu, nakon tri dana pada, što se zahvaljuje poruci čelnika američke središnje banke da se gospodarstvo stabilno oporavlja.

U priopćenju nakon dvodnevne sjednice čelnici Feda izostavili su frazu o držanju kamata na niskim razinama još ′određeno vrijeme′ i poručili da će biti ′strpljivi′ po pitanju normalizacije monetarne politike.

To znači, kako je na konferenciji za medije pojasnila predsjednica Feda Janet Yellen, da čelnici središnje banke neće povećati kamate na ′nekoliko idućih sjednica′, iz čega su ulagači zaključili da neće biti zaoštravanja monetarne politike barem do travnja.

Yellen je kazala da je Fed, unatoč oštrom padu cijena nafte, uvjeren da će inflacija postupno rasti prema ciljanih 2 posto, te da će se stabilan rast gospodarstva nastaviti.

Dok ne dođe vrijeme za podizanje kamata, doći će do daljnjeg pada stope nezaposlenosti i poboljšanja na tržištu rada, kazala je Yellen.

Čelnici Feda očekuju rast američkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u idućoj godini između 2,6 i 3 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla pasti sa sadašnjih 5,8 posto, najniže razine u šest godina, na 5,2 ili 5,3 posto do kraja iduće godine.

U anketi Reutersa, provedenoj nakon sjednice Feda, većina analitičara procjenjuju da će središnja banka kamate povećati do lipnja iduće godine, a nekoliko njih do rujna. Ključna kamata središnje banke kreće se na rekordno niskoj razini blizu nula posto još od prosinca 2008. godine.

Pozitivno je na tržište utjecala i stabilizacija cijena nafte, koje su se odmaknule od najnižih razina u pet i pol godina, nakon što je niz kompanija najavilo smanjenje investicija u istraživanje i crpljenje nafte.

Nakon što je jučer porasla za 1,17 dolara, jutros je cijena nafte na londonskom tržištu ojačala daljnjih 20-ak centi, na 61,40 dolara po barelu. Na američkom je tržištu, pak, cijena porasla za 10-ak centi, na 56,55 dolara.

Ulagače je ohrabrila i stabilizacija tečaja ruskog rublja, nakon što je prema dolaru u utorak pao na najnižu razinu u povijesti.

A na valutnim je tržištima, nakon što je nekoliko dana bio pod pritiskom, dolar jutros ojačao, zahvaljujući poruci Feda da se iduće godine može očekivati povećanje kamata.

Tečaj američke prema japanskoj valuti skočio je s jučerašnjih 117,05 na 118,40 jena, odmaknuvši se od 116,30 jena, najniže razine od polovice studenoga na koju je zaronio u srijedu.

Američka je valuta ojačala i prema europskoj, pa je cijena eura skliznula na 1,2345 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2480 dolara.