Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak oštro pale, pod pritiskom potonuća cijena nafte na najniže razine u pet godina, ali i ostalih sirovina te zlata, dok se tečaj dolara po prvi puta nakon sedam godina probio iznad 119 jena.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,6 posto, a za toliko su porasle i cijene dionica u Šangaju.

Međutim, burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Australiji pali su između 0,5 i 1,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1 posto, izgubivši gotovo sav prošlotjedni dobitak.

Terminska cijena nafte na američkim tržištima pala je daljnjih 2 posto, na 64,10 dolara po barelu, najnižu razinu u pet godina. Od lipnja su cijene nafte zbog prevelike ponude i slabljenja potražnje, uslijed slabosti najvećih svjetskih gospodarstava, pale više od 40 posto.

Zbog toga su jutros na azijskim tržištima ponovno pod pritiskom dionice energetskih kompanija.

Pod snažnim je pritiskom i rudarski sektor zbog pada cijena sirovina, a posebice zlata, nakon što je na referendumu u Švicarskoj u nedjelju odbačena inicijativa da tamošnja središnja banka poveća zlatne rezerve.

Zbog toga je jutros cijena zlata potonula više od 2 posto, na 1.142 dolara po unci, najnižu razinu u tri tjedna, dok je cijena srebra pala više od 6 posto, zaronivši na najnižu razinu u pet godina, 14,50 dolara po unci.

Unatoč tome, japanski Nikkei indeks jutros je ojačao, što se zahvaljuje nekolicini makroekonomskih podataka koji pokazuju da recesija u tamošnjem gospodarstvu nije tako duboka kao što je pokazala prva procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju.

Uz to, jutros su porasle cijene dionica japanskih izvoznika jer zbog pad tečaja jena raste konkurentnost njihovih proizvoda na svjetskim tržištima.

Porasle su i cijene dionica u Šangaju, dosegnuvši nove najviše razine u tri godine, unatoč novim naznakama usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Prema podacima vlasti, PMI indeks proizvođačke aktivnosti u Kini skliznuo je u studenom s 50,8 na 50,3 boda, niže nego što se očekivalo, što ukazuje na daljnje usporavanje rasta BDP-a, koji je u trećem kvartalu iznosio 7,3 posto, najmanje od početka financijske krize.

Unatoč tome, u Šangaju su cijene dionica jutros porasle, jer ulagači vjeruju da će, nastave li se silazni trendovi, kineska središnja banka dodatno olabaviti monetarnu politiku, nakon što je nedavno, po prvi puta nakon više od dvije godine, smanjila kamatne stope.

Na valutnim je tržištima, pak, dolar jutros ojačao. U jednom se trenutku probio iznad razine od 119 jena, po prvi puta u posljednjih sedam godina, dok je u petak iznosio 118,65 jena.

Japanska je valuta pod pritiskom zbog slabosti gospodarstva i niske inflacije, pa bi uskoro tamošnja središnja banka mogla dodatno olabaviti ionako vrlo labavu monetarnu politiku.

Iz istog je razloga pod pritiskom i europska valuta. Doduše, nitko ne očekuje da će na sjednici u četvrtak čelnici Europske središnje banke (ECB) donijeti neke nove odluke u vezi monetarne politike, no očekuje se njezino daljnje labavljenje u idućem razdoblju.

Jutros se tečaj eura kreće oko 1,2450 dolara, koliko je iznosio i u petak navečer, no analitičari očekuju slabljenje europske valute što će se više bližiti četvrtak i sjednica čelnika ECB-a.

U odnosu, pak, na švicarsku valutu, euro je jutros ojačao jer su građani Švicarske u nedjelju na referendumu odbacili prijedlog o povećanju zlatnih rezervi zemlje.

To je smanjilo pritisak na švicarsku središnju banku i tamošnju valutu. Cijena eura kreće se jutros oko 1,2040 franaka, dok je u petak iznosila 1,2018 ′švicaraca′.