Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer ulagači nisu voljni riskirati uoči odluka američke središnje banke, a nakon što su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale drugi dan zaredom.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,1 posto, oslabivši drugi dan zaredom.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,2 i 0,6 posto. U Šangaju i Hong Kongu porasle su, pak, oko 0,15 posto.

Azijski su ulagači oprezni zbog niza razloga. Među ostalim, makroekonomski pokazatelji iz Kine nisu baš impresivni.

Industrijska je proizvodnja u studenome porasla 3,8 posto na godišnjoj razini, više u odnosu na prethodni mjesec i brže nego što se očekivalo.

No, promet u trgovini na malo porastao je samo 3,9 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego mjesec dana prije i manje nego što su analitičari očekivali.

To ukazuje na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, što analitičari pripisuju restriktivnim mjerama protiv covida-19.

Pad Wall Streeta dva dana zaredom

Ulagači su oprezni i zbog toga što su jučer na Wall Streetu burzovni indeksi pali drugi dan zaredom, što je posljedica novih podataka koji pokazuju da bi inflacija u SAD-u mogla ostati povišena dulje nego što se očekivalo.

Proizvođačke su cijene u 12 mjeseci do studenoga porasle 9,6 posto, više nego što se očekivalo i brže nego u listopadu, kada je rast iznosio 8,8 posto.

Najveći rast proizvođačkih cijena od 2010. godine učvrstio je očekivanja da će čelnici američke središnje banke, koji dvodnevnu sjednicu završavaju u srijedu, odlučiti ubrzati proces ukidanja monetarnih poticaja.

Tako se očekuje da će Fed, kako bi zaustavio rapidni rast cijena, ubrzati proces ukidanja programa kupnje obveznica, a vjerojatno i ranije nego što se procjenjivalo povećati ključne kamatne stope.

„Rekao bih da je ovo sjednica koja će nam ponešto pojasniti kako će se Fed nositi s problemom povišene inflacije koja će najvjerojatnije ostati problem i u idućoj godini", kaže David Keller, strateg u tvrtki StockCharts.com.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da će Fed povećati kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 0,25 do 0,50 posto, u trećem tromjesečju iduće godine, a potom još jednom do kraja godine.

No, ostane li inflacija visoka još nekoliko mjeseci, Fed bi mogao povećati cijenu novca i prije.

Covid i inflacija predstavljaju Grincha

Prošloga su tjedna cijene dionica na Wall Streetu snažno porasle, pri čemu je S&P 500 indeks dosegnuo rekordnu razinu, jer su nakon poruka stručnjaka da omikron možda nije opasniji od prethodnih varijanti koronavirusa, popustila strahovanja od novih restriktivnih mjera i zatvaranja gospodarstava.

Međutim, posljednjih dana sve više zemalja zaoštrava restriktivne mjere jer vlasti poručuju da se očekuje plimni val omikrona. A to bi moglo usporiti oporavak gospodarstava od koronakrize.

„Covid i inflacija predstavljaju Grincha koji nam je ukrao Božić. Posljednjih dana padaju cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, pa gube nešto na dosadašnjim velikim dobicima. Kada se lideri na tržištu prodaju, to nije dobar znak", kaže Jake Dollarhide, direktor u tvrtki Longbow Asset Management.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla treći dan zaredom, posebice prema euru i jenu, jer se smatra da europska i japanska središnja banka neće pratiti Fedov tempo ukidanja poticaja.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,55 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,40 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 113,60 na 113,75 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,1265 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1275 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale treći dan zaredom jer su trgovci oprezni zbog novih restriktivnih mjera u pojedinim zemljama.

Na londonskom je tržištu cijena barela skliznula 0,7 posto, na 73,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,9 posto, na 70,15 dolara.