Na azijskim se burzama u ponedjeljak trguje oprezno jer nema novih vijesti koje bi mogle dati jasnije smjernice ulagačima, dok prate pad turske lire nakon smjene čelnika turske središnje banke.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,3 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,8 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule oko 0,1 posto. U Australiji i Šangaju porasle su, pak, između 0,5 i 0,9 posto.

Podršku tržištima pruža nada ulagača u ubrzanje oporavka gospodarstava, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim poticajima, kao i ubrzanju cijepljenja protiv koronavirusa u SAD-u i nekim drugim razvijenim zemljama.

S druge strane, mnoge europske zemlje imaju problema sa zauzdavanjem koronavirusa jer su prošloga tjedna zaustavile primjenu cjepiva AstraZenece zbog niza sumnjivih smrtnih slučajeva koji su možda posljedica nuspojava nakon cijepljenja tim cjepivom.

Iako je nekoliko europskih zemalja, uključujući Njemačku i Francusku, krajem tjedna najavilo da nastavlja s cijepljenjem nakon što su regulatori ocijenili da je cjepivo AstraZenece sigurno, procjepljivanje otežava otpor dijela građana, koji se ne žele cijepiti tim cjepivom, dok ostala cjepiva stižu sporije nego što se očekivalo.

Uz to, neke su zemlje, uključujući Francusku, najavile nova ′zatvaranja′ zbog trećeg vala širenja virusa, što će usporiti oporavak europskih gospodarstava.

Podršku tržištima pruža, pak, pad prinosa na američke državne obveznice. Prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli su krajem prošloga tjedna 1,75 posto, najvišu razinu u 14 mjeseci, dok se jutros kreću oko 1,68 posto.

Višetjedni rast prinosa posljedica je očekivanja da će inflacija porasti zbog ubrzanja oporavka gospodarstva od koronakrize i golemih fiskalnih i monetarnih poticaja.

Na rast prinosa posebice su osjetljive dionice tehnoloških kompanija jer se njihova vrijednost temelji na budućim zaradama, pa s rastom obvezničkih prinosa postaju manje privlačne.

Oštar pad turske lire

U fokusu ulagača jutros je turska lira, koja je oštro pala, nakon što je turski predsjednik Erdogan prošloga vikenda smijenio čelnika središnje banke, uz kritiku da su kamatne stope visoke.

Tečaj dolara skočio je jutros oko 12 posto, na 8,05 lira, što je najveći dnevni pad turske valute od kolovoza 2018. godine i tadašnje financijske krize.

„Vlastima preostaju dva izbora - ili će poručiti da će koristiti kamatne stope kako bi se tržište stabiliziralo ili će uvesti kapitalne kontrole. Vjerujem da će se Erdogan odlučiti za ovo drugo", kaže Per Hammarlund, strateg za tržišta u razvoju u tvrtki SEB Research.

No, ne očekuje se već utjecaj poremećaja na turskom financijskom tržištu na ostale zemlje u razvoju.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla, nakon što je prošloga tjedna ojačala oko 0,3 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 92,00 boda, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosio 91,90 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo sa 108,90 na 108,75 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala na 1,1895 dolara, dok je u petak na zatvaranju tržišta iznosila 1,1905 dolara.

Cijene su nafte, pak, nastavile kliziti, nakon što su prošloga tjedna pale više od 6 posto jer se trgovci plaše da će potražnja rasti sporije nego što se očekivalo zbog problema sa zauzdavanjem koronavirusa u Europi.

Cijena barela na američkom tržištu oslabila je jutros 0,35 posto, na 61,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,5 posto, na 64,20 dolara.