Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno, kao i dan prije na Wall Streetu, dok ulagači analiziraju izvješće prema kojemu je kineski izvoz u travnju porastao, a uvoz neočekivano pao.

MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,3 posto, nakon što je jučer porastao 0,9 posto.

Jutros je japanski Nikkei indeks ojačao oko 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 0,4 posto. U Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale su, pak, između 0,2 i 0,5 posto.

Na azijskim se burzama trguje oprezno jer nema vijesti koje bi podržale nastavak rasta cijena dionica.

U fokusu ulagača je izvješće prema kojemu je kineski izvoz u travnju porastao drugi mjesec zaredom, za 8,5 posto na godišnjoj razini.

To je nešto veći rast nego što su analitičari u anketi Reutersa očekivali, no znatno sporiji nego mjesec dana prije.

Uvoz je, pak, pao drugi mjesec zaredom, i to za 7,9 posto na godišnjoj razini, dok se očekivala stagnacija.

Rast izvoza pokazuje da inozemna potražnja raste, dok pad uvoza pokazuje da potrošnja u Kini slabi.

Tako na azijskim tržištima vlada oprez, kao i na Wall Streetu dan prije, kada je Dow Jones indeks oslabio 0,17 posto, dok je S&P 500 porastao 0,05, a Nasdaq 0,18 posto.

Zahvaljujući boljim nego što se očekivalo podacima o američkom tržištu rada i oporavku cijena dionica regionalnih banaka, u petak su burzovni indeksi snažno porasli.

No, na početku ovoga tjedna nije bilo vijesti koje bi podržale daljnji rast tržišta.

„Nakon snažnog skoka cijena dionica ulagačima su uvijek potrebne nove dobre vijesti da bi se rast nastavio", kaže Moez Kassam, portfelj menadžer u tvrtki Anson Funds.

Ulagači su oprezni jer će u srijedu biti objavljeno izvješće o inflaciji u SAD-u, koje bi moglo znatno utjecati na smjer tržišta.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su potrošačke cijene u travnju porasle 0,4 posto na mjesečnoj razini, brže u odnosu na 0,1 posto u ožujku.

Do kraja tjedna bit će objavljeni i podaci o proizvođačkim cijenama, koji će također pokazati jačaju li ili popuštaju inflacijski pritisci.

Prošloga je tjedna američka središnja banka ponovno, već 10. sjednicu zaredom, povećala ključne kamate, za daljnjih 0,25 postotnih bodova, u raspon od 5 do 5,25 posto.

Moguće je da će to biti posljednje podizanje kamata u ovom ciklusu, no predsjednik Feda Jerome Powell poručio je da je moguće i daljnje povećanje kamata, ako to bude potrebno, da se inflacija neće spustiti tako brzo i da središnja banka neće tako skoro početi smanjivati kamate.

„Glavni je scenarij da će inflacija ostati povišena dulje razdoblje i da gospodarstvo ulazi u recesiju. Ostaje za vidjeti hoće li recesija biti plića ili dublja, no dok nešto ne opovrgne taj scenarij, tržište će se kretati u ograničenom rasponu", kaže Michael James,direktor u tvrtki Wedbush Securities.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 101,47 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 101,11 bodova.

Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 135,05 jena, kao i jučer u ovo doba.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0990 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1020 dolara.

Cijene su nafte, pak, izgubile dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,38 posto, na 76,70 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,33 posto, na 72,90 dolara.