Na kineskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale, unatoč većem nego što se očekivalo rastu drugog po veličini svjetskog gospodarstva, dok ostala azijska tržišta prate rast burzovnih indeksa na Wall Streetu.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu oko 1 posto i kreće se na najnižim razinama u više od dvije godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,8 i 1,5 posto. U Šangaju i Hong Kongu pale su, pak, između 0,9 i 5 posto.

Većina azijskih burzi prati rast Wall Streeta od petka, kada su prevladale nade ulagača da će američka središnja banka uskoro usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Doduše, i dalje se procjenjuje da će Fed na sjednici početkom studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova. No, u prosincu bi povećanje moglo biti blaže.

Zahvaljujući tome, američki terminski indeksi jutros su u plusu oko 0,5 posto, što pokazuje da bi cijene dionica na najvećoj svjetskoj burzi mogle porasti i na početku ovoga tjedna.

Na kineskim su tržištima, pak, burzovni indeksi jutros pali, ponajviše u Hong Kongu, oko 5 posto, pri čemu su najviše pale cijene dionica tehnoloških kompanija.

Jutros je objavljeno da je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju porastao 3,9 posto, brže nego u prethodnom kvartalu i više od 3,5 posto, koliko su očekivali analitičari.

No, neki drugi pokazatelji, primjerice, o potrošnji na malo i uvozu razočarali su ulagače.

Analitičari kažu da je pad kineskih tržišta možda i posljedica nedostatka najave novih mjera podrške gospodarstvu s kongresa Komunističke partije Kine, na kojemu su se uglavnom rješavala pitanja vodstva stranke i zemlje.

Japanska središnja banka intervenira na tržištu

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stabilna, unatoč velikim oscilacijama tečaja američke prema japanskoj valuti.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 111,90 bodova, kao i u petak navečer.

Pritom je cijena eura skliznula 0,02 posto, na 0,9858 dolara.

Ovoga će tjedna zasjedati čelnici Europske središnje banke, a analitičari očekuju da će ponovno povećati ključne kamate za 0,75 postotnih bodova jer se inflacija u eurozoni i dalje kreće na rekordnim razinama.

I dok je prema euru stabilan, tečaj dolara prema japanskoj valuti znatno oscilira jer se čini da japanske vlasti ponovno interveniraju na tržištu, drugi trgovinski dan zaredom.

Tako je jutros tečaj dolara prvo dosegnuo 149,70 jena, da bi potom potonuo na samo 145,28 jena. Trenutno se kreće oko 148 jena.

Jen je već tjednima pod pritiskom jer japanska središnja banka i dalje vodi vrlo labavu monetarnu politiku, za razliku od američkog Feda i većine ostalih središnjih banaka u svijetu koje zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.

Tako je u petak tečaj dolara dosegnuo 151,74 jena, najvišu razinu od 1990. godine, no potom je intervenirala japanska središnja banka (BOJ), pa je jen naglo ojačao. Špekulira se da je toga dana BOJ prodao barem 30 milijardi dolara.

„Potpuno je jasno da BOJ intervenira. Tečaj dolara prema jenu ne bi inače toliko oscilirao", kaže Ray Attrill, strateg u National Australia Bank.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu jutros je oslabila 0,50 posto, na 93,03 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,53 posto, na 84,60 dolara.