Većina burzovnih indeksa u Aziji u četvrtak ujutro je pala pod utjecajem negativnih kretanja na Wall Streetu uslijed neizvjesnosti oko rezultata američkih predsjedničkih izbora i daljnjeg tempa Fedova spuštanja kamatnih stopa, dok tečaj dolara nastavlja uspon jer se očekuje da će Fed sporijim tempom snižavati kamatne stope nego ECB.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica oko 6,30 sati bio je u minusu 0,3 posto, ponajviše pritisnut korekcijom na kineskim burzama.

Tokijski Nikkei nadoknadio je ranije gubitke te je u blagom plusu od 0,06 posto. No, indeks hongkonške burze spustio se gotovo jedan posto, a šangajske za pola posto.

"Sve dok su fundamenti solidni i sve ostalo u ravnoteži, to će podupirati tržište bikova. No, kratkoročni rizik će se odražavati na cijene imovine, što će trgovci koristiti kao priliku za ′uberu′ profit i povećaju gotovinsku poziciju", ističe Kyle Rodda, analitičar u Capital.com.

Ono što uznemiruje dionička tržišta je nastavak rasta prinosa američkih obveznica, s referentnim prinosima na 10-godišnje državne obveznice koji su ovog tjedna porasli za 16 baznih bodova na 4,23 posto, nedaleko njihove najviše razine u tri mjeseca od 4,26 posto. Snažni američki ekonomski podaci naveli su trgovce na pitanje može li si Fed priuštiti prebrzo smanjenje stopa na svakom od svoja dva preostala sastanka ove godine.

Dolarov indeks najviši od kraja srpnja

Međutim, viši prinosi na američke trezorce poduprli su rast tečaja dolara. Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je 104,38 bodova i nadomak je najviše razine od 30. srpnja kada je iznosio 104,57 bodova.

Dolar je pritom prema jenu u jednom trenutku dosegnuo i tečaj od 153 jena ili 1,1 posto više nego dan ranije, a sada se njime trguje po 152,655 jena. Japanska valuta oslabila je nakon što je guverner Banke Japana Kazuo Ueda rekao da još treba vremena da se postigne cilj središnje banke u pogledu inflacije.

Tečaj eura, pak spustio se na 1,07612 dolara, najnižu razinu u zadnjih gotovo četiri mjeseca. Trgovci su, naime, povećali svoje oklade na brže i potencijalno veće smanjenje kamatnih stopa u eurozoni nego u SAD-u, nakon što su brojni kreatori monetarne politike upozorili na rizik od toga da inflacija bude ispod ciljanih 2 posto, što je značajna promjena tona nakon dvogodišnje kampanje obuzdavanja inflacije.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde u srijedu je zauzela odmjereniji stav, rekavši da kreatori politike moraju biti "oprezni" u odlučivanju o politici, no njezin je kolega Mario Centeno sugerirao da bi stope mogle biti smanjene za 50 baznih bodova na sljedećem sastanku monetarne vlasti 12. prosinca.