Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači s opreznom čekaju hoće li američka središnja banka najaviti normalizaciju monetarne politike prije nego što se očekuje.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu 0,3 posto, nakon jučerašnjeg rasta.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,15 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji pale između 0,1 i 1,1 posto.

Azijske burze prate jučerašnji pad indeksa na Wall Streetu s rekordnih razina jer ulagači ne žele dodatno riskirati uoči poruka čelnika američke središnje banke.

Jučer je počela njihova dvodnevna sjednica, a priopćenje će biti objavljeno u srijedu.

Očekuje se da će Fed povećati procjene rasta gospodarstva u ovoj godini i poručiti da će i dalje voditi popustljivu monetarnu politiku sve dok se gospodarstvo sasvim ne oporavi od koronakrize.

No, najviše pažnje bit će usmjereno na osvrt Feda po pitanju inflacije i signale kada se može očekivati prvi korak prema normalizaciji monetarne politike i višim kamatnim stopama.

„Ova sjednica Feda jedna je od najvažnijih u posljednje vrijeme. Radi se o prvoj sjednici nakon nedavnog snažnog rasta prinosa na obveznice i zabrinutosti u vezi inflacije", kaže Tom Martin, portfelj menadžer u fondu Globalt Investments.

Prethodnih dana svjetske su burze rasle jer su ulagači optimistični u vezi oporavka gospodarstava od koronakrize, nakon što je prošloga tjedna američki Kongres odobrio novi paket fiskalnih poticaja vrijedan 1.900 milijardi dolara.

Tim poticajima pruža se podrška potrošnji stanovništva, industrijama koje je koronakriza najviše pogodila, a velika su sredstva namijenjena i ubrzanju procesa cijepljenja stanovništva protiv covida-19.

Ulagači se nadaju da će novi fiskalni poticaji, zajedno s ubrzanjem procesa cijepljenja protiv covida-19, uskoro dovesti do normalizacije društvenog života i snažnog oporavka gospodarstva.

No, ubrzanje oporavka, zajedno s golemim fiskalnim i monetarnim poticajima, moglo bi izazvati jačanje inflacije i povećanje kamatnih stopa, što bi loše utjecalo na tržište kapitala.

Zbog toga rastu prinosi na američke državne obveznice, pa se na referentne 10-godišnje obveznice kreću oko 1,6 posto, najviše razine u 13 mjeseci.

Dolar ojačao, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 91,90 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 91,85 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 109,15 na 109,10 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura pala na 1,1905 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1935 dolara.

Cijene su nafte, pak, jutros blago porasle. Cijena barela na američkom tržištu ojačala je 0,12 posto, na 64,88 dolara, dok je na londonskom tržištu barel poskupio 0,10 posto, na 68,46 dolara.